ŽUPANIJSKI DOM: OPŠIRNO O POTICAJIMA U POLJOPRIVREDI

ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - Zakonski prijedlog o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, o kojemu danas opširno raspravlja Županijski dom Hrvatskog državnog sabora, predviđa tri bitne novine. Uvelo bi se selektivno plaćanje po sjetvenoj površini za biljnu proizvodnju, država bi pomagala podizanje dugogodišnjih nasada u voćarstvu i vinogradarstvu, uvelo bi se selektivno plaćanje (po grlu) u stočarstvu. Posebna briga posvetila bi se tzv. marginalnim područjima, odnosno područjima posebne državne skrb, brdsko-planinskim područjima i otocima. #L# U odnosu na važeći, novi bi zakon uveo 17 novih poticaja (npr. za žitarice, uljarice, za proizvodnju školjaka, ulov male plave ribe), dio poticaja bi se povećao (za duhan, kravlje mlijeko na marginalnim područjima, proizvodnju šarana, amura, meda), a dio smanjio, npr. za proizvodnju mesnog, koštanog i ribljeg brašna, grožđa na nekim područjima. Potpuno bi se ukinuli poticaji i naknade za mineralna gnojiva i diesel gorivo za ulov ribe na moru. Tome su se, međutim, usprotivili brojni zastupnici, pa je pomoćnik ministra poljoprivrede Miroslav Božić istaknuo da je Vlada pronašla alternativna rješenja, kao što su smanjenje carina na fosfate, smanjenje cijena plina i sl. Iako je predloženi zakon dobio podršku većine predstavnika klubova i zastupnika, česta su bila mišljenja (npr. Žarko Katić u ime Kluba HSLS-a) da se za poljoprivredu nedovoljno izdvaja. Ivan Ninić (Klub SDP-a) drži međutim da sredstva nisu ograničavajući faktor. Na uvoz poljoprivrednih proizvoda (godišnje) se potroši milijarda dolara, a na subevncije 1,1 milijarda kuna, kazao je. Kritičan je prema zakonu bio Božidar Pankeretić (Klub HSS-a), ocijenivši ga 'vatrogasnom mjerom'. Zašto se prokockalo vrijeme priprema za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), pa smo sada prisiljeni prilagođavati se zahtjevima WTO-a na ovako mizernoj razini proizvodnje kad neke potrebe ne zadovoljavamo ni do 50 posto, upitao je Pankretić. Razmjerno velik broj poticaja što ih predviđa predloženi zakon nije uspio zadovoljiti zastupnike, te su oni - povodeći se uglavnom za potrebama sredina iz kojih dolaze - predložili da se nađe mjesta za još neke. Zatraženo je da se nađu sredstva za poticanje proizvodnje hmelja, heljde i prosa, rogača i limuna, crvenog luka, peršina, da se potiče proizvodnja kukuruza, tovnih svinja, da se zaštite izvorne hrvatske pasmine. Takve su primjerice, rečeno je, buša i međimurski hladnokrvnjak (konj). Apelirano je da se ne smanjuje sadašnji poticaj (tri kune po kilogramu) za plod maslina, da se potpora za podizanje novih vinograda na područjima posebne skrbi izjednači sa onom na otocima i bude 40.000 kuna po hektaru. Jedan od rijetkih koji je zatražio smanjenje nekog poticaja bio je Milan Markanjević (LS). Predložio je ukidanje poticaja za proizvodnju lista duhana, obrazlažući to štetnošću pušenja. Zastupnici su također zatražili da se proširi broj mjesta koja trebaju ući u tzv. marginalna područja koja će poticaje dobivati u povećanom iznosu. Samo s područja Brodsko-posavske županije predložena su 23 mjesta. Sredstva za provedbu zakona osiguravaju se u državnom proračunu. Za njegovu je primjenu u ovoj godini predviđena 1,1 milijarda kuna ili oko 35 posto više nego 1998., kazao je Božić. Upozorio je na značaj predloženog zakona u kontekstu budućeg uključenja Hrvatske u WTO. Osvrćući se na zahtjeve da se odustane od hitnog donošenja zakona, Božić je kazao da Vlada želi hitni postupak jer se nakon donošenja državnog proračuna "nalazimo u zrakopraznom prostoru". Na pragu je proljetna sjetva i svako odgađanje je neodgovorno, rekao je. Raspravu o predloženom zakonu Županijski će dom nastaviti u posljepodnevnom dijelu 25. sjednice. (Hina) bm/bn ds