ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Vlada Republike Hrvatske ocijenila je u četvrtak kako je izvješće američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj uvelike neobjektivno i neuravnoteženo, iako ne odriče pojedine poteškoće i
manjkavosti koje se pojavljuju na tom području.
ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Vlada Republike Hrvatske ocijenila je u
četvrtak kako je izvješće američkog State Departmenta o stanju
ljudskih prava u Hrvatskoj uvelike neobjektivno i neuravnoteženo,
iako ne odriče pojedine poteškoće i manjkavosti koje se pojavljuju
na tom području.#L#
Ta je ocjena sadržana u tekstu što ga je Vlada u četvrtak usvojila
povodom Izvješća State Departmenta o ljudskim pravima u svijetu,
objavljenog prošlog petka, a u kojemu se govori i o Hrvatskoj. Kako
je najavljeno, očitovanje Vlade o dijelu izvješća State
Departmenta koji se odnosi na poštivanju ljudskih prava u RH u 1998.
će biti prevedeno na engleski jezik, a nakon toga će biti predano
veleposlaniku SAD u Zagrebu.
"Cijeneći napore Vlade SAD u cilju potpore zaštiti ljudskih prava u
čitavom svijetu, Vlada RH smatra kako dio izvješća koji se odnosi na
Republiku Hrvatsku sadrži niz neargumentiranih tvrdnji i
neobjektivnih ocjena, te je neuravnotežene stručne razine", navodi
se u uvodu vladinog odgovora, koji na 35 stranica podrobno
rašlanjuje sve zamjerke iznijete u američkom izvješću i daje
odgovore na njih.
U izvješću State Departmenta, kaže se dalje, osjetno manje nego u
izvješćima drugih organizacija prepoznaju se nastojanja i
postignuća hrvatskih vlasti.
"Svi pozitivni koraci hrvatskih vlasti uglavnom su zaobiđeni ili
spomenuti pa odmah relativizirani", ocjenjuje Vlada RH.
Hrvatska je vlada, međutim, svjesna pojedinih poteškoća i
manjkavosti u području poštivanja ljudskih prava u RH i spremna je u
partnerskom odnosu surađivati s međunarodnom zajednicom na njihovu
otklanjanju.
Uvodni dio očitovanja Vlade završava napomenom da je nužno imati na
umu da Hrvatska još prolazi kroz proces tranzicije i poslijeratne
rehabilitacije zbog čega se suočava s nizom objektivnih zapreka.
"Izostavljanje tog konteksta prigodom iznošenja ocjena o razini
zaštite ljudskih prava u RH vrlo teško može dati realnu i objektivnu
sliku stanja i aktivnosti Vlade RH", kaže se u vladinom odgovoru.
Očitovanja resornih ministarstava u vladinom odgovoru na izvješće
State Departmenta počinje osvrtom MUP-a na američku tvrdnju da
hrvatska vlada pri traženju nestalih osoba na popise nije uvrstila
pripadnike srpske nacionalnosti.
"U svezi s građanima RH srpske nacionalnosti nestalim u
vojnoredarstveninm akcijama Bljesak i Oluja, navodimo kako je pri
Međunarodnom odboru Crvenog križa (ujedno i pri službi traženja
hrvatskoga Crvenog križa) pokrenut postupak traženja za 856 osoba
nestalih u navedenim akcijama", kaže se u vladinom očitovanju i
napominje da su "uloženi maksimalni napori na utvrđivanju i
rješavanju sudbine nestalih građana RH srpske nacionalnosti".
U odnosu na američke tvrdnje o proizvoljnim uhićenjima i strahu
srpskih povratnika od optužbi za ratne zločine, Vlada navodi kako
je od ukupno 14.000 zahtjeva za povratak, optužnica za kaznena
djela ratnog zločina podignuta protiv samo 11 osoba. Sve su one o
tim činjenicama obaviještene preko ureda UNHCR-a u SRJ i RS, pa
povratak ovisi o njihovoj individualnoj volji.
Što se sudstva tiče, Vlada ističe da je postojeći sustav opterećen
naslijeđenim problemima i da se suočava s različitim teškoćama u
provođenju restrukturiranja, te da je Vlada u prosincu 1998.
predložila mjere za njegovo poboljšanje.
U pogledu velikog broja sudskih naloga kojima se temeljem tužbi
vlasnika kuća stavlja hipoteka na imovinu stanara, u Vlada
napominje kako su Hrvati i Srbi u istom položaju.
Hrvatska vlada u svom očitovanju tvrdi da ne postoje pojačani
pritisci i diskriminacija prema etničkim Srbima zbog kojih mnogi
napuštaju Hrvatsku.
"Podsjećamo na ocjenu UNHCR-a s početka 1998. kad je ustvrdio da
nema razloga da se Srbima iz hrvatskog Podunavlja odobri azil u
Norveškoj, ocjenjujući da nema nikakvih zapreka za povratak tih
osoba u Hrvatsku i da je riječ o ekonomskim migrantima. Azil nikome
nije odobren", stoji u tekstu očitovanja hrvatske Vlade.
Također je netočno, kaže se u tekstu, da su Srbi iz svojih domova
iseljeni temeljem Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju
određenom imovinom. "Imovina je proglašena napuštenom, nakon što
su je vlasnici napustili većinom u ljeto 1995.", a zakon je usvojen
poslije.
Hrvatska se vlada ne može suglasiti ni s tvrdnjom o "prisilnim
deložacijama etničkih Srba" kao pravilu, već to smatraju u osnovi
riješenim problemom "i to još početkom 1998., odmah nakon
preuzimanja potpune kontrole nad Podunavljem".
U američkoj tvrdnji o 20 tisuća Srba koji su Hrvatsku napustili
nakon 15. siječnja 1998. točna je brojka, ali ne i vremensko
razdoblje, tvrdi Vlada RH.
Većina Srba Podunavlje je napustila prije kraja mirne
reintegracije, a spomenuta brojka odnosi se na ukupan broj Srba
koji su Podunavlje napustili od kraja 1996. do kraja 1998. Vlada
podatke temelji na nekoliko činjenica, u prvom redu toj što "veliki
broj raseljenih Srba prijavljenih u Podunavlju tijekom 1997. tamo
nikad nije stvarno boravio".
Glede zamjerki State Departmenta koje se odnose na slobode govora i
tiska, hrvatska Vlada navodi da je rad Vijeća za telekomunikacije
transparentan jer se odvija na javnim sjednicama, da u djelokrug
Vijeća HRT-a spada jedino uređivanje programskog usmjerenja, "što
ne znači uređivanje sadržaja programa" te da je u službenim
registrima u Hrvatskoj registrirano čak 1626 različitih novinskih
izdanja, kao i da je distribucija organizirana putem poduzeća
Tisak, Slobodna Dalmacija, Duhan, Distri Press, Glasa Slavonije i u
dućanima mješovitom robom.
Veliki broj tužbi protiv novinara posljedica je kratkoće vremena u
kojoj sloboda medija postoji (9 godina), odnosno nedovoljne razine
novinarskog profesionalizma i opće svijesti o ulozi medija, tvrdi
Vlada.
U svezi primjedbe o mogućnosti administrativnog obustavljanja rada
neke udruge, Vlada napominje kako je pravo slobodnog udruživanja,
prema hrvatskom Ustavu, ograničeno jedino "zabranom nasilnog
ugrožavanja demokratskog ustavnog poretka te neovisnosti,
jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske",
a i tada je zajamčena upravno-sudska zaštita.
Na zamjerke oko izbornog zakonodavstva, odnosno činjenicu da
hrvatski državljani s prebivalištem izvan zemlje i dalje imaju
pravo glasa, Vlada odgovara da je odredbom Ustava svim državljanima
zajamčeno "opće i jednako biračko pravo, bez obzira borave li
trajno ili privremeno izvan RH", te bi oduzimanje tog prava značilo
povredu Ustava.
Nabrojavši korake koje je Hrvatska učinila kako bi što bolje
surađivala s ICTY-em, Vlada napominje da je RH uskratila pravo
haškom sudu da istražuje slučejeve vezane uz akciju Oluja zato što
je ona "po svim značajkama bila legitimna hrvatska vojno-
redarstvena akcija, koja je svoje temelje imala i u odlukama Opće
skupštine UN".
Činjenica je da niti jedan nastavnik srpske nacionalnosti nije
dobio otkaz, iako zbog smanjenog broja učenika srpske
nacionalnosti i nesposobnosti navedenih prosvjetnih djelatnika da
drže nastavu na hrvatskom jeziku oni nemaju nikakvih zaduženja, a
redovito primaju plaću, kaže Vlada, napominjući da je takvih
slučajeva 38.
"Potpuno je netočna tvrdnja da postoje ograničenja prava na štrajk
u javnim i državnim službama", iako postoji Ustavna odredba da se
posebnim zakonom takvo ograničenje može utvrditi. "U nekim javnim
službama (željeznica, šume) postoji samo obveza utvrđivanja
poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka", kaže se u
tekstu vladinog očitovanja.
Vlada također ne smatra malom postojeću stopu povratka zbog
postojećih objektivnih okolnosti (potpune uništenosti stambenog
fonda, gospodarstva, socijalne i komunalne infrastrukture) te je
"broj povratnika, i Hrvata i Srba, u tim uvjetima realan i... gotovo
je nemoguće očekivati dodatno ubrzanje procesa povratka".
Osnovna ljudska prava povratnika, Hrvata i Srba, najviše su
ugrožena ekonomskom oskudicom, na što hrvatska Vlada upozorava već
godinu dana, ali se ti problemi spominju tek u posljednjim
međunarodnim izvješćima, iako ne i u izvješću State Departmenta,
kaže se u završnom dijelu vladinog teksta, koji se odnosi na
humanitarno i socijalno ekonomsko stanje u područjima povratka.
Mogućnosti Vlade tu su ograničene, jer je Hrvatska do krajnjih
granica upotrijebila vlastita sredstva iz proračuna, na koja je
bila prisiljena isključivo se osloniti, a na pozive za pomoć
međunarodnoj zajednici uslijedilo je smanjenje "svih fondova
pomoći Hrvatskoj te minimalna pomoć na donatorskoj konferenciji u
prosincu 1998.", ističe Vlada RH u svojem očitovanju o zamjerkama
State Departmenta.
(Hina) dam rb