NJ 3. III. TAZ: POLJSKA OBJAVLJUJE PRVI POPIS SURADNIKA S KOMUSTIČKIM OBAVJEŠTAJCIMA

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 3. III. 1999. Objavljen popis uhoda "Mediji su danima podgrijavali atmosferu, ali je senzacija izostala: prvi popis s 25 imena neslužbenih suradnika bivših komunističkih obavještajnih služba, objavljen u utorak, ne sadrži nijednog uglednika. No, takvo bi se stanje moglo promijeniti: sljedećih tjedana Monitor Republike Poljske, koji je izdala vlada, trebao bi objaviti dodatnih 30 imena. To javno vezivanje za stup srama, kako taj potez nazivaju oporbeni socijaldemokrati, predviđeno je lustracijskim zakonom, koji je netom stupio na snagu, nakon dugotrajnoga natezanja. Temelj lustracije političara, čelnih dužnosnika i sudaca trebali bi biti spisi obavještajne službe. Zasad će objavljena biti samo imena i mjesta stanovanja osoba, koje su priznale suradnju sa službama pod kontrolom KP-a. To vrijedi za 300 od 13 tisuća izjava, predanih novoosnovanim lustracijskim sudovima. Već krajem 1998. g., koordinator obavještajne službe Janusz Palubicki, bivši aktivist Solidarnosti, priopćio je da mnoge izjave ne odgovaraju istini. U slučaju neistinite izjave dužnosnici dovode u opasnost svoj položaj, a zastupnici svoj mandat, upozorio je Palubicki. Kod prvih 25 imena riječ je redom o pravnicima, uključujući i jednog suca Vrhovnog vojnog suda. Poljski listovi, koji su djelomice saznali imena već i prije službene objave, opsjedali su u pravilu jako ostarjele uhode. Većina njihovih izjava o suradnji s obavještajnom službom stara je nekoliko desetljeća pa su ih neki komentatori proglasili mladenačkim grijesima. Doduše, krajnje je dvojbeno hoće li lustracijski zakon unaprijediti suočavanje s komunističkom prošlošću. Naime, spisi koji bi trebali služiti kao vrijednosno mjerilo ni izdaleka nisu potpuni. Mnogi su od njih uništeni u mjesecima preokreta 1989/1990. Osim toga, u arhivima se vjerojatno nalaze brojni krivotvoreni dokumenti kojima su obavještajne službe željele diskreditirati demokratsku oporbu. Tek prošle godine, dakle devet godina nakon preokreta, donijeta je odluka o osnivanju 'instituta za nacionalno sjećanje'. Vladajuća kozervativna izborna akcija želi da taj institut igra ulogu sličnu onoj Gauchova povjerenstva u Njemačkoj", napominje Thomas Urban.