ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Opsežna knjiga "Prapovijest" troje autora - Stojana Dimitrijevića, Tihomile Težak-Gregl i Nives Majnarić-Pandžić - večeras je predstavljena u Preporodnoj dvorani HAZU-a. Izdavač je Naklada "Naprijed" i
Institut za povijest umjetnosti. Djelo je objavljeno u ediciji Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, velikom projektu koji je počeo prije trideset godina. Iako je po tematici koju obrađuje trebala biti prva u nizu, knjiga je objavljena tek sada. Prije nje objavljena je knjiga o baroku.
ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Opsežna knjiga "Prapovijest" troje
autora - Stojana Dimitrijevića, Tihomile Težak-Gregl i Nives
Majnarić-Pandžić - večeras je predstavljena u Preporodnoj dvorani
HAZU-a. Izdavač je Naklada "Naprijed" i Institut za povijest
umjetnosti. Djelo je objavljeno u ediciji Povijest umjetnosti u
Hrvatskoj, velikom projektu koji je počeo prije trideset godina.
Iako je po tematici koju obrađuje trebala biti prva u nizu, knjiga
je objavljena tek sada. Prije nje objavljena je knjiga o
baroku.#L#
Ravnatelj edicije dr. Žarko Domljan podsjetio je na ulogu te knjige
u proučavanju arheologije i povijesti umjetnosti, ocijenivši da je
to prva važnija knjiga iz područja arheologije, odnosno prvi
pregled prapovijesti na hrvatskome području. Domljan je dodao da je
arhoelogija prapovijesti samo ono što je slučajno pronađeno, a
arheologijom se želi rekonstruirati povijest, običaji i epohe.
Dr. Ivanka Reberski također je izrazila zadovoljstvo izlaženjem
toga kapitalnog djela, koje donosi pregled arheološke baštine. Dr.
Marin Zaninović je istaknuo kako je u toj knjizi obrađena umjetnost
prapovijesti, koja svjedoči o estetici svakidašnjeg, a knjiga po
onome što prikazuje obuhvaća veliko razdoblje.
Autori su nastojali otkriti i spoznati umjetnost u našoj
prapovijesnoj baštini zakopanoj i ponovno otkrivenoj. To je prvi
pokušaj sustavna predstavljanja prapovijesne umjetnosti u
Hrvatskoj. Po onome što su istaknuli autori, u toj se prapovijesti,
koja nema pisanih, nego materijalnih tragova, mogu pratiti i
kulture, odnosno nastanak i oblikovanje pojedinih etničkih
zajednica na hrvatskomu tlu: Histra, Liburna, Japoda i Delmata.
Autori se ograničuju na prikaz najistaknutijih likovno vrijednih
predmeta, te upozoravaju na mijene, sazrijevanje ili pak
preuzimanje stranih ideja i ukusa.
Knjiga sadržava razdoblja paleolitika i mezolitika, koje je
obradio pokojni Stojan Dimitrijević. Razdoblje neolitika i
eneolitika obradila je Tihomila Težak-Grebl, a brončano i željezno
doba Nives Majnarić-Pandžić.
Djelo je obogaćeno brojnim fotografijama i crtežima. U knjizi je i
vrlo vrijedan dodatak bibliografija, odnosno rječnik arheološkoga
nazivlja.
(Hina) ta dd