ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - Ministar kulture Božo Biškupić u povodu smrti istaknutog hrvatskog književnika akademika Nikole Milićevića poslao je danas njegovoj obitelji, u ime Ministarstva i osobno ime, izraze najdublje sućuti. "Svojim
dugogodišnjim djelovanjem kao pjesnik, prozaist i prevoditelj, Nikola Milićević ostvario je vrijedan opus koji će ostati trajnim dobrom hrvatske kulture", stoji u Biškupićevu brzojavu sućuti.
ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - Ministar kulture Božo Biškupić u povodu
smrti istaknutog hrvatskog književnika akademika Nikole
Milićevića poslao je danas njegovoj obitelji, u ime Ministarstva i
osobno ime, izraze najdublje sućuti. "Svojim dugogodišnjim
djelovanjem kao pjesnik, prozaist i prevoditelj, Nikola Milićević
ostvario je vrijedan opus koji će ostati trajnim dobrom hrvatske
kulture", stoji u Biškupićevu brzojavu sućuti.#L#
Tajnik Razreda za književnost HAZU-a akademik Dubravko Jelčić
izjavio je kako je posljednjih dana pratio tijek bolesti pjesnika i
akademika Nikole Miličevića, ali da ga je ipak vijest o njegovoj
smrti jutros bolno iznenadila. "Izgubili smo tihog, samozatajnog,
ali doista izvornog pjesnika elegijskih tonova, vrsnog
prevoditelja poezije, lucidnog interpretatora književnosti. Od
svoje pojave u hrvatskoj književnosti prvih godina poslije Drugog
svjetskog rata Milićević je, u samoći svoje stvaralačke
osebujnosti, daleko od očiju javnosti, kročio punih pola stoljeća
stazom neprekidnog uspona. Njegov razvojni put nije poznavao ni
klonuća ni padove. Svaka njegova nova pjesnička zbirka bila je
daljnja stuba pjesničkog rasta. U Hrvatskoj akademiji znanosti i
umjetnosti, u njezinu Razredu za književnost, zauzeo je mjesto kao
jedan od nekoliko najizvornijih, najzrelijih hrvatskih pjesnika
naših dana", rekao je Jelčić.
Pjesnik Slavko Mihalić podsjetio je kako je Nikola Milićević bio
pred četrdeset i pet godina urednik "Kurgova", toga prijelomnog
časopisa u hrvatskoj književnosti. "Tada sam ga upoznao kao čovjeka
i pisca koji je bio skloniji nama 'mladim' piscima nego tzv.
'kulturnoj politici'", izjavio je Mihalić.
"Bio je, kao pjesnik, samozatajan, ali je njegova izvanredna lirika
sve više osvajala čitatelje, postojala sve prepoznatljivijom
svojim iznimnim tonom Sredozemnog ozračja. Bio je, i ostaje u
hrvatskoj književnosti i svojim esejima, studijima i kritikama,
zanimljivim zapisima-svjedočanstvima, u kojima kao da smo slušali
njegov tihi, ali u samom sebi čvrsti glas. Posebno bih izdvojio
njegov savjestan i nadahnut prevodilački rad koji nas je upoznavao
punih četrdesetak godina s mnogim najvrednijim stranicama
romanskih književnosti. Raduje me što sam prošle godine imao čast
uručiti mu 'Goranov vijenac' koji je zapravo bio odavno zaslužio, i
što je, usprkos teškoj bolesti, tom prigodom došao i u legendarni
Lukovdol. Jest, Nikola Miličević bio je (i ostao) 'krugovaš', što
za mene znači da je pripadao skupini ljudi koji su uporno,
nepopustljivo otvarali vrata hrvatske književnosti prema svijetu.
Tu je težnju ovjekovječio u svojim djelima", izjavio je Mihalić.
Voditelj Katedre za noviju hrvatsku književnost na Odsjeku za
kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta Krešimir Nemec
izjavio je u povodu smrti Nikole Milićevića kako je bio iznimno
zanimljiva i svestrana osobnost na krvatskoj književnoj sceni.
"Milićević je podjednako uspješno djelovao na nekoliko područja,
kao pjesnik, prevoditelj, znanstvenik i antologičar", rekao je
Nemec, dodavši kako se kao pjesnik kontinuirano razvijao od prve
zbirke "Pod ravnodušnim zvijezdama" koju je napisao zajedno sa
Slobodanom Novakom i Vlatkom Pavletićem, preko zbirke "Obećanja
žute zore", do najnovijih zbirki.
"Iako je djelovao samozatajno, i pomalo po strani, uvrstio se u sam
vrh suvremenog hrvatskog pjesništva. Milićević kao prevoditelj
približio je hrvatskoj književnosti više velikih imena,
talijanskog, francuskog, španjolskog i portugalskog pjesništva.
Njegova je zasluga afirmacija Lorce u hrvatskoj književnosti i
upravo je taj španjolski pjesnik imao velik utjecaj na krugovašku
generaciju. Prvenstveno treba podsjetiti na njegov izvrstan
prijevod Pjesme nad pjesmama, kao i prijevode Nerude, Gongore,
Queveda, Calderona, Verlainea...", podsjetio je Nemec.
"Kao znanstvenik Milićević je napisao više izvrsnih eseja o
mnogobrojnim hrvatskim pjesnicima Ujeviću, Čerini, Cesariću,
Goranu Kovačiću i Mihaliću. Njegovao je posebnu vrstu esejistike
koja se manje oslanjala na krute znanstvene metode, a više na osobni
dojam, refleksiju i vlastiti sud o nekom pjesniku", rekao je,
dodavši kako će Milićević kao antologičar, ostati zapamćen kao
autor više nezobilaznih antologija hrvatske i svjetske poezije.
(nastavlja se)
(Hina)ta mc