ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) u suradnji s Ministarstvom financija RH od siječnja ove godine otvorila je mogućnost korištenja okvirnog kredita do iznosa od 400 milijuna kuna namijenjenih pokriću minusa na
računu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji nastaje zbog isplate mirovina u gotovini putem pošte, stoji u današnjem priopćenju HNB-a.# Korisnik kredita je Ministarstvo financija. Kredit je prvi puta korišten u siječnju, vraćen je tijekom veljače, te u tom razdoblju nije bilo pojave minusa na računu mirovinskog fonda. Okvirni kredit ponovno je korišten i radi transfera za isplatu mirovina u veljači, no unatoč tome korišten je platni sustav za isplatu mirovina ulaskom u minus. Maksimalni minus na računu mirovinski je fond od početka korištenja okvirnog kredita zabilježio 23. veljače, u iznosu od 232,6 milijuna kuna, a nakon toga minus se smanjuje, pa je na dan 27. veljače iznosio 129,3 milijuna kuna. Kako stoji u priopćenju HNB-a, mirovinski fond od studenoga prošle godine ima pojačane probleme s financiranjem isplata mirovina, zbog čega je njegov račun kod Zavoda za platni promet 23. studenoga bio u minusu 215,6 milijuna kuna, odnosno 24. prosinca 370,9 milijuna kuna.
ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) u suradnji s
Ministarstvom financija RH od siječnja ove godine otvorila je
mogućnost korištenja okvirnog kredita do iznosa od 400 milijuna
kuna namijenjenih pokriću minusa na računu Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje, koji nastaje zbog isplate mirovina u
gotovini putem pošte, stoji u današnjem priopćenju HNB-a.#
Korisnik kredita je Ministarstvo financija. Kredit je prvi puta
korišten u siječnju, vraćen je tijekom veljače, te u tom razdoblju
nije bilo pojave minusa na računu mirovinskog fonda. Okvirni kredit
ponovno je korišten i radi transfera za isplatu mirovina u veljači,
no unatoč tome korišten je platni sustav za isplatu mirovina
ulaskom u minus.
Maksimalni minus na računu mirovinski je fond od početka korištenja
okvirnog kredita zabilježio 23. veljače, u iznosu od 232,6 milijuna
kuna, a nakon toga minus se smanjuje, pa je na dan 27. veljače
iznosio 129,3 milijuna kuna.
Kako stoji u priopćenju HNB-a, mirovinski fond od studenoga prošle
godine ima pojačane probleme s financiranjem isplata mirovina,
zbog čega je njegov račun kod Zavoda za platni promet 23. studenoga
bio u minusu 215,6 milijuna kuna, odnosno 24. prosinca 370,9
milijuna kuna.
Minusi tehnički nastaju zbog isplate mirovina u gotovini putem
pošte, odnosno nalozi za gotovinsku isplatu izdaju se bez
trenutačne kontrole pokrića na računu Fonda. Na račun mirovinskog
fonda svakodnevno se slijeva priljev po osnovi naplate doprinosa,
pa minusi nestaju nakon nekoliko dana. No, bez obzira na tu
okolnost, poslovanje s minusom neprihvatljivo je sa stanovišta
novčane politike i ostvarivanja zakonom predviđenih ovlasti i
zadaća središnje monetarne institucije, stoji u priopćenju.
Kako je okvirni kredit HNB-a otvoren upravo radi izbjegavanja
pojave minusa na računu Fonda, guverner HNB-a dr. Marko Škreb donio
je 1. ožujka ove godine uputu koja onemogućava korištenje platnog
sustava za isplatu mirovina u budućnosti prije nego što je
osigurano pokriće.
HNB smatra da iznosi okvirnog kredita i minusa o kojima je riječ ne
narušavaju mogućnost ostvarivanja ciljeva monetarne politike.
Korištenje zajmova središnje banke regulirano je Zakonom o HNB-u,
koji predviđa da se država može, radi premošćivanja vremenske
neusklađenosti između pritjecanja prihoda i izvršavanja rashoda,
kratkoročno zadužiti do iznosa od pet posto rashoda proračuna za
tekuću godinu. To znači da zakonski maksimum do kojega se država
može tako zadužiti kod HNB-a u ovoj godini iznosi približno 2.450
milijuna kuna. Ukupni iznos kredita proračunu na dan 27. veljače,
koji uključuje i taj okvirni kredit Ministarstvu financija i minus
na računu mirovinskog fonda, iznosio je 1.583,7 milijuna kuna, tj.
65 posto zakonski dopuštenog iznosa.
Do potrebe korištenja znatnijih kredita od središnje banke došlo je
zbog opće gospodarske situacije i, prije svega, zbog produženja
roka naplate poreza na dodanu vrijednost s 15 na 30 dana. HNB je i
predvidjela pojačano kreditiranje proračuna u prvom ovogodišnjem
tromjesečju, imajući u vidu učinak slabije naplate fiskalnog
prihoda.
Iznosi o kojima je riječ uklapaju se u monetarne projekcije, a one,
pak, osiguravaju ispunjenje glavnog cilja HNB-a - čuvanje
stabilnosti cijena. Ukupna ponuda novca u Hrvatskoj i dalje je
pokrivena deviznim pričuvama, a HNB jamči da će takvo pokriće i
sačuvati.
(Hina) pp/ggr sbo