ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Stručnjaci na području biomedicinske etike drugi stručnjaci koje to područje zanima, trebaju surađivati na području obrazovanja iz etike u biomedicini i razmijenjivati stečena iskustva. Uz to, važna je i
njihova daljnja suradnja u medicinskim istraživanjima, istaknuo je dr. Dietrich von Engelhardt, predsjednik njemačke Akademije za etiku u medicini na kraju dvodnevnoga međunarodnog simpozija posvećenog obaviještenosti i pristanku pacijenata u zdravstvenoj zaštiti, kliničkoj praksi i biomedicinskim istraživanjima u Europi - "Informed Consent in European Reality".
ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Stručnjaci na području biomedicinske
etike drugi stručnjaci koje to područje zanima, trebaju surađivati
na području obrazovanja iz etike u biomedicini i razmijenjivati
stečena iskustva. Uz to, važna je i njihova daljnja suradnja u
medicinskim istraživanjima, istaknuo je dr. Dietrich von
Engelhardt, predsjednik njemačke Akademije za etiku u medicini na
kraju dvodnevnoga međunarodnog simpozija posvećenog
obaviještenosti i pristanku pacijenata u zdravstvenoj zaštiti,
kliničkoj praksi i biomedicinskim istraživanjima u Europi -
"Informed Consent in European Reality". #L#
Međunarodni simpozij održan je u palači Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
Suroganizatori simpozija su Razred za medicinske znanosti HAZU,
Hrvatski liječnički zbor (HLZ) i njemačka Akademija za etiku u
medicini, a finacijsku potporu pružilo je Ministarstvo znanosti i
tehnologije RH.
Tijekom dva dana rada hrvatski i europski stučnjaci razmijenili su,
na šest plenarnih sjednica, iskustva i poteškoće u primjeni ovoga
načela. Premda su teme izlaganja bile specijalističke, po
temeljnom se problemu - obaviještenosti i pristanku pacijenta-
ispitanika tiču svih, a ne samo liječnika, zdravstvenih djelatnika
i istraživača u području biomedicine. Izlagači su podsjetili i na
opće prihvaćene dokumente koji su pravno pokriće načela sadržanih u
onome što se naziva "obaviješteni pristanak" (informed consent).
To su: Deklaracija o pravima pacijenata, Deklaracija o zaštiti
osoba u biomedicinskim istraživanjima i Deklaracija o ljudskim
pravima i zaštiti ljudskoga genoma.
Primjena načela u psihijatrijskoj praksi i kliničkoj primjeni bila
je tema jedne od plenarnih sjednica. O primjeni načela i
perspektivama u Europi govorio je njemački stručnjak Jochen
Vollman.
Hrvatska situacija, pak, s posebanim osvrtom na primjenu novoga
zakona o zaštiti osoba s mentalnim poremećajem bila je temom
izvješća Miroslava Gorete. Kako je rečeno, Hrvatska ima visoko
obrazovane liječnike-psihijatre, a i primjena načela na području
psihijatrije u Hrvatskoj nešto je bolja nego na drugim područjima
medicine. Ali, istaknuto je, iskustva su razmjerno nova i treba ih
što sustavnije razmijenjivati i uspoređivati s europskim i
svjetskim rezultatima.
Sudionici simpozija posebnu su zahvalnost izrazili dr. Biserki
Beliczi, članu-suradniku HAZU, za izniman trud uložen u
organizaciju ovoga skupa posvećenoga temi koja svakim danom
izaziva sve više pozornosti.
Na kraju simpozija najavljeno je da će se 19. ožujka u Zagrebu
održati osnivačka skupština Hrvatske udruge za promicanje prava
pacijenata.
(Hina) ip sp