US NY TIMES 23. II. CLARK

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 23. II. 1999. Od Bosne do Kosova, Sjedinjene Države postavljaju čovjeka za mir "General Wesley Clark postao je vrhovni zapovjednik u Europi 1997., dosta nakon što je savez počeo najveću vojnu operaciju u svojoj pedesetogodišnjoj povijesti - no nije to bio rat sa sovjetskim snagama zbog čijeg je odvraćanja NATO osnovan. Radilo se o mirovnoj misiji u Bosni. (...)", piše Craig R. Whitney. "Clark (54) bi uskoro mogao predsjedati još jednom mirovnom misijom NATO-a na Balkanu, u srpskoj pokrajini Kosovu, naseljenoj uglavnom Albancima. U ponedjeljak on je odletio u francusku zračnu bazu u blizini Rambouilleta, gdje se pregovori između kosovskih Albanaca i vlade približavaju svom vrhuncu, da objasni objema stranama što mirovne snage mogu učiniti. Prije nekoliko tjedana poslan je u Beograd da jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću objasni nešto drugo. Rekao mu je što bi NATO mogao učiniti njegovim vojnim postrojenjima, s više od 400 letjelica spremnih za napad, odbije li on prihvatiti dogovor, uključujući i odredbe o savezničkim mirovnim snagama. Također je bio spreman objasniti kosovskim Albancima da će ako pristanu na autonomiju umjesto neovisnosti, 28.000 mirotvoraca pokušati osigurati autonomiju bez straha od srpskih napada. (...)" Novinar zatim iznosi neke biografske podatke o generalu Clarku. Potom ističe da je, slučajno ili ne, NATO prvi put uhitio optuženika za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji upravo kad je Clark došao na mjesto vrhovnog zapovjednika NATO-a. "Clark upozorava da u Bosni vrijeme istječe. Stoga se on služi svojim ovlastima da što više pomogne raseljenim bosanskim izbjeglicama u povratku kućama koje su bili prisiljeni napustiti kad su 1992. etničke napetosti prerasle u otvorene borbe. On je pokazao nestrpljivost zbog nedostatka napretka muslimanske, srpske i hrvatske zajednice u Bosni u provedbi odredaba mirovnog dogovora o povratku izbjeglica i raseljenih osoba u njihove domove u područjima koja nadziru. Po UN-ovu Visokom povjerenstvu za izbjeglice u Ženevi, samo se 550 tisuća od dva milijuna ljudi izgnanih iz domova zbog etničkog čišćenja i borba vratilo u prve tri godine mira u Bosni. Od jednog milijuna koji bi se, odluče li se na povratak, našli u područjima gdje bi bili etnička manjina, izvijestila je agencija, samo ih se 60 tisuća zasad vratilo kući. Putujući nedavno u podijeljen bosanski grad Mostar, Clark je od vojnih zapovjednika i civilnih dužnosnika u području zatražio da ove godine pokušaju osigurati povratak što većeg broja od očekivanih 50 tisuća povratnika. (...) Mjesnim novinarima okupljenim u zračnoj luci u Mostaru, izjavio je da mirovna operacija na Kosovu neće značiti ništa manje napora u Bosni ove godine. 'Nastavit ćemo obavljati svoj posao u Bosni', izjavio je on. 'To je druga zemlja, drukčiji problem, tu će se nalaziti drugi vojnici.' Clarkova prosudba vlastitih rezultata u Bosni ovisi o tome hoće li se ove godine veći broj raseljenih ljudi moći vratiti kućama. On je međunarodnim civilnim vlastima za svog posjeta Mostaru rekao da će im njegove snage dati svu potporu da ovog proljeća dovedu povratnike. Cilj je, izjavio je, do ožujka stvoriti takav zamah da proces bude nepovratan. No neizvjesno je koliko će mirotvoraca ostati u Bosni sljedeće godine. Sjedinjene Države sada smanjuju svoj kontingent sa 6.900 na 6.200, s oko 20.000 prije tri godine. Francuska i Britanija bit će pod velikim pritiskom da održe nekoliko tisuća vojnika u Bosni i pošalju 6.000 odnosno 8.000 vojnika na Kosovo. Clark, koji je prva ratna iskustva stekao u Vijetnamu, jako je svjestan da vojska može samo pružiti sigurnost koju civilne vlasti trebaju da bi postigle stvarni mir i izgradile političke ustanove. Vojska to ne može učiniti sama, vjeruje on. (...)"