ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Tim Guldimann u četvrtak će u Beču pred Stalnim vijećem OESS-a iznijeti posljednje tromjesečno izvješće misije o napredovanju Hrvatske u ispunjenju preuzetih obveza s
posebnim naglaskom na prijedlog "dvojakog" pristupa Hrvatskoj o kojem se govori u izvješću, rekao je u srijedu u Zagrebu glasnogovornik misije OESS-a Mark Thompson.
ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Tim
Guldimann u četvrtak će u Beču pred Stalnim vijećem OESS-a iznijeti
posljednje tromjesečno izvješće misije o napredovanju Hrvatske u
ispunjenju preuzetih obveza s posebnim naglaskom na prijedlog
"dvojakog" pristupa Hrvatskoj o kojem se govori u izvješću, rekao
je u srijedu u Zagrebu glasnogovornik misije OESS-a Mark
Thompson.#L#
"Taj se pristup sastoji u tome da se, osim nastavka dijaloga s
Vladom o daljnjoj integraciji Hrvatske u europske i euroatlantske
integracije, predlaže da međunarodna zajednica također ponudi
povećanu izravnu potporu za normalizaciju i demokratizaciju
Hrvatske", rekao je Thompson na redovitoj konferenciji za novinare
misije OESS-a i UNHCR-a u Hrvatskoj.
Thompson je također podsjetio na jučer završeni dvodnevni posjet
Hrvatskoj visokih dužnosnika OESS-a, VE-a i UN-a, naglasivši kako
je posjet potvrdio da te organizacije blisko surađuju i da se
njihovi prioriteti glede Hrvatske nadopunjuju i uzajamno jačaju.
U sklopu posjeta Hrvatskoj u utorak su Guldimann, ravnatelj Ureda
OESS-a za slobodu medija Freimut Duve i politički ravnatelj Vijeća
Europe Hans Peter Furrer bili na HTV-u. U razgovoru s direktorom
HTV-a Vrkićem voditelj misije OESS-a Guldimann, kako je kazao
Thompson, izrazio je zabrinutost oko tri stvari koje se u
posljednje vrijeme javljaju u programu HTV-a.
Po riječima glasnogovornika OESS-a, iznesene zamjerke odnose se na
činjenice što se u emitiranju HTV-a ponovno počeo pojavljivati
"govor mržnje", što se praktički ne prate pitanja vezana uz
povratak i uspostavu povjerenja, i što se u informativnim emisijama
i dalje pojavljuje pristranost.
Guldimann je u razgovoru s televizijskim čelnicima također
spomenuo pitanje pravila po kojima će se pratiti izborna kampanja
na HTV-u za koju će "postojati vrlo snažan interes međunarodne
zajednice", a tijekom kampanje nesumnjivo će postojati međunarodni
nadzor svih medija .
"Zato je veleposlanik Guldimann rekao kako je bolje i za misiju i za
HRT da dijalog o toj temi uspostave prije izbora nego poslije njih i
u svezi s tim ponudio je pomoć u izradi regulative za televizijsko
praćenje izbora, ne samo uime misije, već i VE-a", rekao je
Thompson.
Freimut Duve je, po riječima glasnogovornika misije, tijekom tog
razgovora posebno spomenuo ulogu HRT-a u BiH, nazvavši to problemom
koji ima i političku i gospodarsku dimenziju i za koji bi trebalo
brzo pronaći rješenje"
Problemi koji se javljaju mogu se podijeliti u tri skupine.
Prvo je pravni aspekt jer se program HRT-a u BiH reemitira pomoću
odašiljača i druge opreme na koju pravo polaže Televizija BiH i na
frekvencijama koje su nedvojbeno vlasništvo BiH.
Drugi je problem u sadržaju programa HTV-a kad je riječ o BiH i u
izvješćima o unutarnjim događanjima i u odnosu na rad međunarodne
zajednice.
"Čini se", rekao je Thompson, "da takav način rada Televizije služi
interesima samo jedne skupine, što je u zadnje vrijeme dovelo do
nekoliko vrlo zapaljivih i netočnih izvješća".
Treći je problem komercijalne prirode jer "HRT kupuje strane
programe kako bi ih prikazivala u Hrvatskoj, a onda ih bez
dopuštenja emitira i u drugoj zemlji".
"To je određena vrsta krađe koja se neće više tolerirati. HTV će se
morati početi ponašati prema pravilima koja se primjenjuju u
televizijskom emitiranju u cijelom svijetu", rekao je Thompson.
Glasnogovornik misije UNHCR-a u Hrvatskoj Andrej Mahečić govorio
je o povratku izbjeglica iz Hrvatske u BiH, nakon što je RS 19.
prosinca prošle godine prihvatila zakon kojim se regulira ta
problematika.
U ovom je trenutku najvažnija odredba toga zakona da se zahtjevi za
povratom stanova, na kojima je postojalo stanarsko pravo, moraju
predati do 19. lipnja ove godine.
"U suprotnom, dakle, ako se zahtjev ne preda do tog roka, pravo na
traženje stana gubi se zauvijek", rekao je Mahečić, dodavši da se ta
odredba ne odnosi na objekte koji su bili u privatnom vlasništvu.
(Hina) dam sd