RDW-PREGLED TISKA-18-2

NJEMAČKI RADIO - RDW 18. II. 1999. Pregled tiska "Troje mrtvih i na desetke ranjenih u Njemačkoj - to je rezultat nasilničkih prosvjeda pripadnika i simpatizera kurdske radničke stranke PKK i njezina vođe Abdulaha Oecalana. U pojedinim njemačkim gradovima simpatizeri stranke PKK uzimali su taoce. Zapadna Europa postala je, kako piše list 'Frankfurter Rundschau', područje na kojem se također vode borbe i nastavlja: 'Tko vjeruje da je istočna Turska daleko od Europe, sada saznaje da se rat u Anatoliji dogodio i u Wilmersdorfu - jednom predgrađu Berlina. Europska unija je na svojim ulicama kroz nasilje stranke PKK osjetila da europski interes rješavanja sukoba na Kavkazu ne može biti ništa manji od zanimanja za mirovno rješenje na Balkanu. U Njemačkoj živi dva milijuna i 300 tisuća Turaka od toga oko pola milijuna Kurda. Ta činjenica ima veću težinu nego tursko stajalište da se u ratu protiv Kurda radi o unutarnjoj stvari Turske'. Berlinski 'Die Welt' zbog spremnosti simpatizera stranke PKK na nasilje zahtjeva slijedeće: 'U okviru pravnih mogućnosti mora se izvršiti izgon kurdskih nasilnika, gdje god je to moguće. Ukoliko bi oštrim riječima uslijedio mlaki postupak, tada bi to bilo kobno. Također se mora nanovo promisliti novi nacrt zakona o državljanstvu i uzeti u obzir val nasilja Kurda. Kad bismo samo zamislili da već postoji dvostruko državljanstvo, tada bi izgon Kurda bio nemoguć. PKK je u Njemačkoj zabranjena teroristička organizacija koja osim toga u sebi nosi i snažne antisemitske elemente. Nema ništa što bi se u njoj moglo uljepšavati. Umjesto da se čeka na nova zlodjela, njemačke vlasti moraju pojačati svoju borbu protiv PKK'. List 'Offenbach-Post' također ustvrđuje: 'Za sve one koji to još ne znaju: Radnička stranka Kurdistana zvuči vrlo neopasno, međutim PKK je opasna paravojna organizacija. Po procjenama njemačkoga ureda za zaštitu ustavnog poretka zbog svoje visoke spremnosti na uporabu sile ona je 'naopasniji ekstremistički potencijal ugrožavanja unutarnje sigurnosti Njemačke'. Zbivanja u posljednja dva dana ovu konstataciju nisu nimalo ublažila'. Dnevnik 'Westdeutsche Allgemeine Zeitung' iz Essena upozorava: 'Koliko se god PKK činila opasnom - s Kurdima ju se ne smije bacati u isti koš. Govori se da bi se u Njemačkoj moglo aktivirati 70 tisuća boraca PKK. U Njemačkoj međutim živi gotovo 600 tisuća Kurda. U najvećem broju slučajeva Njemačka ih je dovela kao 'turske gastarbeitere'. Mnogi se već nalaze u drugoj i trećoj generaciji. Njihova integracija - ukoliko oni to žele - ostaje vrlo važna'. U slučaju Oecalan Europljani su na svim razinama postigli upravo suprotno od onoga što su nastojali postići nakon što se šef stranke PKK u studenom prošle godine pojavio u Rimu, piše nadregionalni muenchenski dnevnik 'Sueddeutsche Zeitung' i nastavlja: 'Ako je još trebalo predstaviti dokaz o sramotnom nastojanju Europe u rješavanju kriza, tada je slučaj Oecalan odličan primjer. Tako u Rimu biva uhićen jedan od najtraženijih terorista na svijetu, i to prema njemačkom nalogu za uhićenje. I umjesto da se tada pokrene postupak za izručenje šefa gerile kako bi ga se u Njemačkoj izvelo pred sud zbog više ubojstava, Bonn iskorištava mogućnost za svađu s Rimom i izjavljuje: Njemačka - kao pravna država - ne osjeća se u stanju da održi jedan takav sudski proces. Prevelik je strah od sukoba između Turaka i Kurda. Međutim politiku dogovora neće podupirati osobe koje su spremne na nasilje. Naprotiv, takve skupine sada znaju da je država zastrašena. Ispred konzulata i veleposlanstava u Njemačkoj od utorka vlada rat. Slučaj Oecalan Europljanima je osim mnogih neugodnosti mogao poslužiti da pokažu vanjskopolitički profil - kako prema Kurdima tako i prema Turcima. Europljani su Kurde morali uvjeriti u dvije stvari: prvo da Europa podupire njihove legitimne zahtjeve za poštivanje jednakih prava i autonomije od Turske, ali i drugo - da će suzbijati zločinačke metode kao što su terorizam i ulični sukobi. Međutim, Europljani su se povukli i pričekali dok se stanje ne smiri. Rezultat su sada i dobili: Oecalana doduše više nema, ali problem Kurda je ostao'". (RDW)