ZAGREB, 18. veljače (Hina) - Glavni hrvatski vanjskopolitički ciljevi i dalje su pristupanje EU i NATO-u uz jačanje gospodarske pozicije Hrvatske u svijetu, rekao je u četvrtak u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova Mate
Granić.
ZAGREB, 18. veljače (Hina) - Glavni hrvatski vanjskopolitički
ciljevi i dalje su pristupanje EU i NATO-u uz jačanje gospodarske
pozicije Hrvatske u svijetu, rekao je u četvrtak u Zagrebu hrvatski
ministar vanjskih poslova Mate Granić. #L#
"Unatoč svemu, potpuno članstvo u EU i NATO, razumljivo uz sve nužne
međukorake kroz koje se mora proći, ostaje naš glavni i trajni
strateški cilj," rekao je Granić govoreći pred zastupnicima
Hrvatskog državnog sabora.
Ministar Granić je u čevrtak podnio izvješće o vanjskoj politici
Republike Hrvatske kao i o odnosima Hrvatske i Slovenije. Raspravu
o vanjskoj politici tražili su klubovi zastupnika IDS-a, HNS-a,
HSLS-a, HSS-a i SDP-a, a raspravu o odnosima Slovenije i Hrvatske
predložio je zastupnik Anto Đapić u ime kluba zastupnika HSP-a.
"Za nama je teška godina, pred nama vjerojatno još i teža, a koliko
uspješna ovisi ponajprije i ponajviše o nama, bez obzira na složene
međunarodne odnose," rekao je Granić.
Granić je rekao da je u 1998. Hrvatska ostvarila potpuni
suverenitet nad cijelim svojim teritorijem, prešla iz poratnoga
stanja u definitivno mirnodopsko a u vanjskoj politici nastojala se
približiti EU i NATO-u i poboljšati i urediti svoje odnose sa
susjedima.
"U ovoj će se godini odlučno nastaviti tim putom, jer to je
objektivno jedini i pravi put," rekao je Granić.
"Hrvatskoj prošle godine nije omogućeno da se više približi
Europskoj uniji i NATO. Nije pomoglo ni to što je pokazana dobra
volja da se ispune neki od bitnih zahtjeva međunarodne zajednice
koja stalno drži u rukavu neke nove uvjete za Hrvatsku," rekao je
Granić.
On je rekao da EU kaznene radnje počinjene neposredno poslije
akcije "Oluja" još uvijek uzima kao opravdanje da se ne pregovara o
suradnji, te da se PHARE program i dalje drži zatvorenim za
Hrvatsku. Napomenuo je međutim da "ima naznaka da se nastoji
zaobići sama suspenzija".
Govoreći o nastojanjima Hrvatske da se približi NATO-u Granić je
rekao da Hrvatska za početak želi pristupiti NATO-ovom programu
Partnerstvo za mir, kroz čije mehanizme želi dati "svoj doprinos i
naći svoje neupitno mjesto u sustavu europske sigurnosti, jačajući
tako svoju nacionalnu sigurnost".
Granić je rekao da Hrvatska osobiti naglasak želi staviti na
"sudjelovanje u međunarodnim mirovnim operacijama, kako onima
Ujedinjenih naroda i OESS-a, tako u budućnosti i onima koje vodi
NATO, te koje se odvijaju u sklopu Partnerstva za mir".
Daljnje jačanje suradnje sa Sjedinjenim Državama ostaje jedan od
prioritetnih pravaca u spektru našeg diplomatskog i međunarodnog
djelovanja," rekao je Granić.
"Jednako možemo reći i za naše odnose s Njemačkom, Francuskom i
Velikom Britanijom," rekao je on.
Prema njegovim riječima odnosi Hrvatske i Rusije su u uzlaznoj
putanji.
Granić je posebno naglasio kako se hrvatska vanjska politika nakon
ostvarenih temeljnih ciljeva državnog suvereniteta i
teritorijalnog integriteta u mirnodopskim uvjetima mora usmjeriti
na jačanje hrvatske gospodarske pozicije u svijetu.
Pred Hrvatskom je ove godine ulazak u WTO, te rad na uključivanju u
CEFTA-u, rekao je on.
Hrvatska će se diplomacija intenzivnije angažirati u gospodarskoj
promociji Hrvatske.
"Hrvatska diplomacija privlačenje stranih investicija, uz
maksimaliziranje političke koristi koja ih treba pratiti, te
promicanje hrvatskog izvoza vidi među svojim najvažnijim zadaćama
u samoj srži hrvatskih nacionalnih interesa".
Granić je rekao da je Hrvatska i u 1998. kao i ranijih godina bila
izložena pritiscima međunarodne zajednice.
On je međutim naglasio da "ono što je ponekad bilo oštro naglašeno,
u tim pritiscima nije uvijek bio opći stav".
On je kao primjer naveo da su SAD pokušavale u Vijeću sigurnosti
progurati tekst rezolucije o Prevlaci koji bi nedvojbeno potvrdio
hrvatski teritorijalni suverenitet nad tim poluotokom a da su to
zbog krize na Kosovu spriječile neke ključne europske zemlje jer
nisu željele da tijekom pregovora o Kosovu Vijeće sigurnosti
arbitrira.
"Ja osobno ne vjerujem da postoji neka vanjska urota protiv naše
zemlje, ali postoje tendencije da se Hrvatska drži u Daytonskom
okviru, da se s ostalim sljednicama bivše Jugoslavije - ili čak u
nešto "proširenom sastavu" - ne pripusti još dugo u stvarne
europske integracije, dok se ne urede prostori i rokovi
integracija," rekao je Granić.
On je podsjetio da EU od Hrvatske očekuje promjenu izbornoga
zakona, uvođenje javne televizije, brži povratak izbjeglica i
prognanika, jačanja neovisnog, učinkovitog sudstva, te uspostave
stabilnog gospodarskog, na prvom mjestu bankarskog sustava.
Govoreći o regionalnom pristupu EU prema Hrvatskoj i zemljama koje
smješta u tzv. "zapadni Balkan", Granić je rekao da je "više nego
očito da postoje jake tendencije da se uobičajeni europski
regionalni pristup još dodatno potencira stavljanjem svih zemalja
u jednoj regiji u isti startni položaj."
"Po tom regionalnom ključu, Hrvatska kao najrazvijenija u takvoj
"postjugoslavenskoj regiji", morala bi se prilagoditi brzini
nasporijeg broda u konvoju, i čekati da zajedno s njime uđe u
Europu," rekao je Granić.
"Hrvatska to neće dopustiti," rekao je on dodajući kako će se
zauzimati za vrednovanje pojedinačnih postignuća pojedinih
zemalja.
"Ima naznaka, čak i u javnim ocjenama iz krugova Europske unije, da
se regionalni pristup mora još više individualizirati i tako
dinamizirati," rekao je on.
Govoreći o odnosima Hrvatske i BiH Granić je rekao da će Hrvatska
idućega tjedna Federaciji Bosne i Hercegovine predati svoje
prijedloge tekstova trinaest aneksa na Sporazum o posebnim
odnosima a da će prva sjednica Zajedničkog vijeća za suradnju
Hrvatske i Federacije BiH održati 5. ožujka.
Govoreći o odnosima sa Slovenijom Granić je rekao da dvije zemlje
imaju više neriješenih pitanja o kojima je pregovorima postignut
konkretan napredak. Prema njegovim riječima usuglašeno je 99,1
posto kopnene granične crte, dogovor o nuklearki Krško je vrlo
blizu a imovinsko-pravna pitanja su praktički usuglašena.
"Obje strane se vrlo smireno dogovaraju oko prijelaznog rješenja i
uvjeta za savjetodavno mišljenje o granici u Piranskom zaljevu i
međunarodno posredništvo u rješavanju problema Ljubljanske
banke," rekao je on.
Granić je rekao da Hrvatska želi do kraja normalizirati odnose i sa
SR Jugoslavijom ali da Beograd opterećen Kosovom, odnosima s
Podgoricom i vlastitom izolacijom "pokazuje premalo smisla za
stvarnost u pregovorima oko Prevlake" koje je za Hrvatsku samo
sigurnosno a za Beograd teritorijalno pitanje.
"Ti su pregovori također, često kočnica i za ostale dogovore,
poglavito o zračnom prometu i otvaranju zračnih koridora," rekao je
on.
Granić je rekao da je Hrvatska odlučna nastaviti suradnju s
Međunardonim kaznenim sudom u Haagu istodobno štiteći "hrvatske
nacionalne interese, dostojanstvo naših ljudi i države,
osiguravajući poštivanje uobičajenih načina ponašanja spram
suverenih država."
On je rekao da je Hrvatska nezadovoljna što pred Haški sud nisu
izvedeni odgovorni za zločine nad Hrvatima - Radić, Mrkšić i
Šljivančanin - i Milan Martić i da će vršiti pritisak za njihovo
izručenje, kao i izručenje Karadžića i Mladića, te svih onih koji su
odgovorni za ratne zločine protiv hrvatskog pučanstva u Bosni i
Hercegovini.
Granić je rekao kako postoji ovisnost hrvatske vanjske i unutarnje
politike i da od unutarnjopolitičkih prilika ovisi i
vanjskopolitička pozicija Hrvatske.
"Hrvatskoj će vanjskoj politici, koja objektivno ne može biti mnogo
više od zrcala stanja u zemlji, u 1999. godini najviše koristiti
dijalog i tolerantnost na hrvatskoj unutarnjepolitičkoj sceni, i
što je još važnije: odlučnost i stvarni pomaci," rekao je Granić.
"Dijalog pozicije i opozicije o izbornom zakonu, pa o slobodi
medija, distribuiranju tiska i televiziji, bitno će ojačati
međunarodni položaj Republike Hrvatske," rekao je on.
(Hina) ps/sl sd