FR-LIBERATION17.2.NJ PODUZEĆA-PRISILNI RAD

FRANCUSKA LIBERATION 17. II. 1999. Robovi III. Reicha: njemačka industrija uzvraća "Jučer je dvanaest njemačkih poduzeća najavilo svoju nakanu da učini 'zadnju materijalnu gestu' prema prisilnim radnicima iz doba nacističkog režima. Okupljeni oko kancelara Gerharda Schroedera, čelnici svih njemačkih gospodarskih poduzeća obećali su utemeljiti zajedničku zakladu za naknadu šteta. Uz uvjet da poduzeća budu zaštićena od novih tužba. Schroeder je dao do znanja da bi se dvjesto do tristo tisuća bivših prisilnih radnika moglo koristiti ovom zakladom. Ovo naglo osvješćivanje njemačke industrije više od pedeset godina nakon rata, izravna je posljedica zajedničkih tužba koje su uložili bivši prisilni radnici u SAD-u. Još jučer, Schroeder i vlasnici poduzeća s mukom su skrivali mišljenje da je Njemačka već dosta platila svoje zločine iz III. Reicha: 'Mnogim je traženjima Savezna Republika Njemačka udovoljila isplativši odštetu', istaknuo je Schroeder, podsjećajući da su neke tvrtke već platile odštete, ali i da su, kao porezni obveznici, bile sudionice u stotinjak milijarda maraka (335 milijarda franaka) koje je SRNJ isplatila nakon rata uime 'odštete' za nacističke zločine. Riječ je o humanoj gesti, a napose o mjeri koja je potrebna da bi se poduzeća poštedjela od 'napada na ugled našeg gospodarstva', obrazložio je Schroeder. Socijaldemokratski kancelar koji ima veliku potrebu za potporom poduzetnika u projektu 'ugovor za zapošljavanje', želi biti štit između poduzeća i vanjskih pritužba. Izložena sve većem pritisku pravosuđa i prijetnjama gospodarskim odmazdama, njemačka su se poduzeća osjetila obveznima da nešto poduzmu, uz uvjet da ih ubuduće ostave na miru. Schroeder se osobno zauzeo za to da se poduzećima 'pravno zajamči' kako će biti zaštićeni od tužba čim uplate novac u tu zakladu. U tu svrhu njemačka vlada želi sklopiti 'bilateralne sporazume' sa zainteresiranim državama, počevši od SAD-a, jamčeći da se tužbe ubuduće neće moći uložiti protiv pojedinačnih tvrtka, već protiv zajedničke zaklade. Vlada i poduzeća obećali su jučer da će nastojati osnovati zakladu do 1. IX. 1999., s obzirom na 'visoku životnu dob zainteresiranih osoba'. Međutim, treba svladati mnoge poteškoće: prvo treba sklopiti 'bilateralne sporazume', a zatim namaknuti novac. Ni vlada ni poduzeća još ne mogu reći s koliko će novca raspolagati zaklada, niti kako će naknade izgledati. Prema mišljenju zastupnika zelenih Volkera Becka, koji se već godinama bori za odštete, orijentir bi trebalo biti 10.000 maraka (33.000 franaka) koje je Volkswagen predložio svojim prisilnim radnicima. Tako bi se, misli Beck, ukupan iznos kretao oko dvije do tri milijarde maraka (7 do 10 milijarda franaka). Taj bi se novac isplaćivao pojedincima i zajedničkim projektima za sjećanje na holokaust i borbu protiv ksenofobije. Dvanaest poduzeća koja su se jučer obvezala da će sudjelovati u zajedničkoj zakladi jesu Allianz, BASF, Bayer, BMW, Daimler- Chrysler, Deutsche Bank, Degussa-Huels, Dresdner Bank, Krupp, Hoeshst, Siemens i Volkswagen. Vlada se nada da će uvjeriti i druge da im se pridruže. Više od dvjesto njemačkih poduzeća primjenjivalo je prisilni rad, misli Me Witti, zastupnik u Njemačkoj odvjetnika koji su uložili tužbu u SAD-u. Smatrajući da je visina predložene zaklade nedovoljna, on je već najavio svoju nakanu da nastavi postupak na sudu. Naprotiv, predsjednik češkog saveza prisilnih radnika Karel Ružička pozdravio je osnutak zaklade 'iz jedinog razloga što naš najmlađi član ima 75 godina', izvješćuje iz Bonna Lorraine Millot.