VRANIZCANY-DOBRINOVIĆ O REGIONALNOM PRISTUPU EU-A

ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Europska unija svojim regionalnim pristupom želi "debalkanizirati i europeizirati čitavu regiju od Sutle do Crnog mora, a u tom konceptu Hrvatska može imati važnu ulogu karike između srednje Europe i šireg Balkana, rekao je u utorak hrvatski veleposlanik pri Europskoj uniji Janko Vraniczany- Dobrinović.#L# "Međunarodna zajednica smatra da se čvrsto željena stabilizacija u regiji može provesti isključivo uz usporedni proces pomirbe i gospodarskog razvoja koji može započeti tek jednom širom regionalnom suradnjom, koja će pripremiti i uvjetovati proces buduće europske arhitekture čitave regije - to je osnovna strategija tzv. regionalnog pristupa", rekao je veleposlanik Vraniczany-Dobrinović na predavanju o regionalnom pristupu EU-a. Izlaganje veleposlanika Vraniczanya dio je niza predavanja koje organizira Ured Vlade RH za europske integracije. "EU i NATO danas proširuju staro područje Europe sve do Crnog mora što donekle relativizira hrvatski položaj i hrvatske zemljopisne posebnosti u toj širokoj regiji još neriješenih sporova, a u drugu ruku uključuje i jednu ulogu koju ne smijemo propustiti. Treba uočiti da Europska unija i međunarodna zajednica, svaka organizacija i svaka od glavnih članica tih organizacija, namjeravaju bez žurbe pretvoriti ovo područje u jedno veliko euroatlantsko gradilište za mnoga desetljeća. To je ujedno i za nas jedno veliko tržište, za našu gospodarsku ponudu, a i mogućnost strane investicije koje traže šira potrošačka područja, rekao je hrvatski diplomat. Vraniczany je rekao da Hrvatska zamjera regionalnom pristupu to što se jednoj suverenoj državi, članici UN-a i Vijeća Europe, ne dopušta da ona sama izabere "svoje preferencijalne partnere", nego joj se to želi nametnuti odozgo. Međutim, nije vjerojatno da će međunarodna zajednica odustati od toga koncepta, ali pak ne isključuje njegovo postupno relativiziranje i njegovu individualniju i fleksibilniju primjenu za pojedine zemlje, dodao je Vraniczany. Prvotno velike simpatije za Hrvatsku, posebno zbog hrabre obrane u Domovinskom ratu, postupno su iščezle, posebice kod naših saveznika Nijemaca i promijenile se u razočaranje i rastuće kritike. To se dogodilo stoga što "neki smatraju da je u Hrvatskoj uveden jedan autoritaran jednostranački režim teško prihvatljiv za euroatlantske koncepcije, kao i zbog razvoja hrvatske politike u BiH", rekao je veleposlanik Vraniczany. Hrvatsku se, svidjelo se to nama ili ne, svrstava u to područje od Sutle do Crnog mora, ne iz civilizacijskih razloga nego zbog "njezine duge polukružne granice s balkanskom BiH, specifičnoj ulozi njezine luke Ploče, izravnim graničnim dodirom sa Srbijom i Crnom Gorom, te konačno i zbog toga što je potpisnica i jamac Daytonskog sporazuma", rekao je hrvatski diplomat. Na to se ne mora gledati kao na stvaranje nove Jugoslavije, a "hrvatska retorika o toj opasnosti više je za unutarnjopolitičku, nego za vanjskopolitičku uporabu", dodao je Vranizcany. Hrvatska ne smije pribjeći izolacionizmu, ona mora slati snažne poruke kako bi se ispravile predodžbe o autoritarnom režimu i ispuniti obveze koje je prihvatila prilikom ulaska u Vijeće Europe - poštivanje obveza iz mirovnih sporazuma, povratak izbjeglica, suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom, suradnja sa susjednim državama te promijeniti izborni zakon i zakon o HRT-u. Veleposlanik Vraniczany je rekao da će se u novom izvješću Europske komisije u travnju ove godine ponoviti već standardna i rutinska ocjena da Hrvatska nije učinila tražene pomake u ispunjavanju tih obveza. Međutim, postoje naznake da bi Hrvatska mogla dobiti neki oblik pomoći i mimo postojećeg PHARE programa. (Hina) sv rb