PER VINTHER O ODNOSIMA HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE

ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Hrvatska se izjasnila da želi postati članicom EU, a u tom slučaju za nju, kao i za ostale zemlje, vrijede pravila koja se ne mogu zaobići, rekao je u srijedu navečer posebni izaslanik EU za Hrvatsku Per Vinther tijekom tribine koja je pod naslovom "Hrvatska i Europska unija" održana u Hrvatskoj paneuropskoj uniji (HPEU). #L# U uvodnom je izlaganju europski izaslanik predočio sadašnje stanje odnosa između RH i EU, ponovivši već poznate europske zamjerke zbog nedovoljnog stupnja demokratizacije društva koji se ogleda u pomanjkanju slobode medija, osobito elektronskih, te neodgovarajućem izbornom zakonu. "U Europi postoje i druge zemlje s državnom televizijom, ali je velika razlika između vlasništva nad programom i potpune kontrole nad njime", rekao je Vinther. "Država može biti vlasnik televizije, pa čak i direktor može biti član stranke na vlasti, ali uređivačka politika mora biti potpuno neovisna", dodao je, ustvrdivši da u Hrvatskoj sva tri nacionalna programa kontrolira vlast, što je nedopustivo prema europskim standardima. Također je, prema njegovim riječima, potrebno mijenjati izborni zakon, na način da se ukine posebna lista za dijasporu. "Nije sporno da hrvatskim državljanima izvan Hrvatske treba omogućiti glasovanje, ali samo za iste kandidate za koje se glasuje i u Hrvatskoj", kazao je izaslanik EU u Hrvatskoj. Hrvatska je sama sebi problem utoliko što njezini građani odlučuju u kojem će smjeru ona krenuti; nitko je ne tjera da poštuje pravila koja je postavila Europska unija, jer ako u nju ne želi ući, onda nikakvih pravila neće ni biti, zaključio je Vinther. Tijekom tribine većina je nazočnih više ili manje otvoreno iskazivala nezadovoljstvo ukupnim odnosom Europske unije prema Hrvatskoj, no najveću je polemiku izazvalo pitanje regionalnog pristupa EU kojim je 1996. Europska unija u "isti koš" stavila Hrvatsku, SRJ, BiH, Makedoniju i Albaniju, a koje je Vinther istaknuo kao primjereno dosadašnjoj praksi EU. Negodovanje sudionika tribine u potpuno ispunjenoj dvorani HPEU nije se stišalo ni nakon iznošenja činjenice da je Europska unija isti pristup odabrala i za tri baltičke zemlje, ni nakon Vintherovog podsjećanja da su određenoj vrsti "regionalnog pristupa" bile podložne i same članice EU kako bi se kvalificirale za zonu eura. Sudeći prema gromoglasnom pljesku kojim je bila popraćena, raspoloženje u HPEU najbolje je oslikala tvrdnja jednog od sudionika tribine da koncept regionalnog pristupa možda i nije pogrešan, ali je "stvorena neprirodna regija". "Hrvatska nikad u svojoj povijesti, osim u posljednjih 50 godina, nije bila u regiji koju joj je sad odredila Europska unija, već se po cijeloj njezinoj kulturnoj i civilizacijskoj baštini vidi da je pripadala istom krugu kojem i Slovenija, Austrija, Mađarska i sjeverna Italija", rekao je jedan od nazočnih, uz dodatak da ni usporedba sa "skandinavskim modelom" nije uputna, budući da njih nitko nije tjerao na regionalni pristup pet godina nakon rata. Per Vinther nije se upuštao u širu polemiku o tom pitanju. "Dobro, regija je neprirodna, ako tako hoćete", kratko je odgovorio i ponovio da regionalni pristup predviđa suradnju među susjednim državama i predviđa uvjete koje svaka od zemalja mora ispuniti kako bi se približila Europi. Geopolitolog, profesor Radovan Pavić, ustvrdio je, pak, da je inzistiranje na neslobodi hrvatskih medija i problemima s izbornim zakonom tek cinizam Europske unije. "U proljeće 1995. sve je bilo spremno da Hrvatska bude primljena u PHARE program i Partnerstvo za mir, a onda, nakon što smo u 'Bljesku' i 'Oluji' oslobodili svoja područja, sve se promijenilo i počela je ova hajka", rekao je Pavić, no posebni izaslanik EU odlučio je tu tvrdnju ne komentirati. Na kraju je Per Vinther rekao kako je Hrvatska zemlja s velikim potencijalom u kojoj su već napravljene mnoge dobre stvari te da uopće nije upitno hoće li ona postati članicom Europske unije, već samo kad će do toga doći. (Hina) dam sd