DEGAN O RAZGRANIČENJU HRVATSKE SA SUSJEDIMA

piše: Damir Hainski ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Hrvatska i Slovenija od 1992. do danas nisu postigle razgraničenje kopnenih i morskih granica što mogu smatrati svojim zajedničkim neuspjehom, jer sve dok dvije države ne utvrde sve granice taj neriješeni granični problem ima najveći utjecaj na njihove međusobne odnose, ocijenio je u razgovoru za Hinu voditelj Jadranskog zavoda HAZU, stručnjak za međunarodno pravo, Vladimir Đuro Degan.#L# Kao stručnjak koji nije izravno uključen u rad državne komisije za granice, Degan je u razgovoru o sadašnjem trenutku u procesu razgraničenja Hrvatske sa susjednim zemljama poseban naglasak posvetio načelima međunarodnog prava o utvrđivanju granica. U cjelokupnoj problematici razgraničenja najistaknutije mjesto trenutačno zauzima Piranski zaljev i njemu pripadajućih 0,9 posto neriješene kopnene granice sa Slovenijom. Za predstojeći sastanak ministara vanjskih poslova Mate Granića i Borisa Frleca, u srijedu u Sloveniji, najavljeni su konačni slovenski prijedlozi za graničnu crtu na kopnu i moru, a očekuje se i napredak kod usuglašavanja. Međunarodna praksa dovela je do kodifikacije mnogih načela u Konvenciji UN o pravu mora iz 1982. Prof. Degan među njima kao ultimativno ističe načelo da kopno dominira morem i da ni jedna država ne može biti uskraćena za prostor mora u produžetku svoje obale. Konvencija ograničava teritorijalno more na 12 nautičkih milja (NM). Pri morskim razgraničenjima koristi se načelo crte sredine, ističe Degan. Primjenom tog načela u razgraničenju Piranskog zaljeva čini se kako bi duljina obale opravdala da ta granična crta bude u korist Slovenije, što znači da Hrvatska dobije jedan pojas mora uz obalu, uključujući i ulaz u zaljev, a da nešto veći dio tog prostora dobije Slovenija. Primjena tog načela donosi razdvojenost slovenskog teritorijalnog mora od međunarodnih voda. Slovenija stoga traži "prolaz" kroz teritorijalno more Hrvatske, što je, po riječima Vladimira Degana, pravno neutemeljen zahtjev. More je pripadnost, akcesorij kopna, pa ne može biti morske obale bez mora u njezinom produžetku, a također se ne može posjedovati more neovisno od morske obale. Problem komunikacije brodova na putu u luku Kopar i druge luke, ili iz njih, može se rješavati jedino na temelju prava neškodljivog prolaska brodova svih zastava, uključivo one ratne, bilo kroz hrvatsko ili talijansko teritorijalno more. Postoje slične situacije kada su luke nekih država na dnu zaljeva čije su obale pod suverenošću drugih država, i to se uvijek rješavalo i rješava se poštivanjem načela neškodljivog prolaska, rekao je Degan ističući kao primjere belgijski Antwerpen, jordansku Akabu i izraelski Eilat, te luke na obali američkih Velikih jezera. Kada SAD, Belgija, Jordan i Izrael nisu mogle dobiti nikakav koridor, ne može ga dobiti ni Slovenija, ili BiH, smatra Degan. Kao izraz dobre volje Hrvatska bi, po njegovu mišljenju, mogla Sloveniji dati jedan razuman ustupak, priznajući posebnim sporazumom s njome prava slična tranzitnom prolasku, što znači i pravo preleta, kao i pravo da podmornice plove pod vodom. Slovenski kolege, po njegovim riječima, u privatnim razgovorima često tvrde da je Francuska posebnim ugovorom dala koridor Monaku kroz svoje teritorijalno more. No tekst i zemljovid toga ugovora od 16. veljače 1984. pokazuju da je Monako dobio samo širinu svoga teritorijalnog mora za širinu svoje obale u duljini od 12 NM, naglašava Degan. Drugi presedan je arbitražna presuda između Francuske i Kanade iz 1992. godine o teritorijalnom moru oko otočića St. Pierre i Miquelon uz kanadsku obalu. Ni tu se, međutim, ne radi o koridoru ili prolazu, već zakonitom dijelu francuskog teritorijalnog mora i gospodarskog pojasa. Na traženje da komentira zamisao o upostavi privremene zajedničke uprave nad Piranskim zaljevom, odnosno kondominija, Degan kaže kako bi precizniji bio naziv koimperij, što znači da bi dvije obalne države zajednički vršile suverenost u tom prostoru mora. I o tome postoji presedan - zaljev Fonseca na pacifičkoj strani Srednjoameričke prevlake - u čijem jednom dijelu zajedničku suverenost imaju Nikaragva, El Salvador i Honduras. Po Deganu je to moguće kao rješenje, ukoliko slovenskoj strani odgovara. Naznačenu mogućnost da bi i BiH mogla tražiti koridor kroz hrvatsko teritorijalno more, na temelju svoje obale kod Neuma i poluotoka Kleka, Degan je također ocijenio neprihvatljivom. On očekuje da će kao rješenje biti korištena crta sredine koja ide oko cijele obale. U malom dijelu obale koju ima BiH nemoguće je izgraditi morsku luku, a kada bi se to i pokušalo došlo bi do onečišćenja mora velikih razmjera. BiH je upućena na luku Ploče i provedba sporazuma o korištenju luke u interesu je i BiH i Hrvatske, ocijenio je Degan. Za pregovore o morskoj granici sa SRJ smatra da će najduže trajati, jer SRJ postavlja i zahtjev za dijelom kopnenog teritorija koji pripada RH, tražeći rt Oštra, na vrhu Prevlake. Hrvatska također ima pravo na određeni dio mora u produžetku svoje obale u prvom dijelu Boke Kotorske, istaknuo je Degan. Utvrđivanje kopnene granice relativnu jednostavnost duguje načelu "uti posidetis", načelu razgraničenja između administrativnih i federalnih jedinica u kritičnom trenutku koji bi trebao biti datum sukcesije države - kada su obje države ili kada je zadnja od dvije države stekla neovisnost. Za granicu s BiH, čije je utvrđivanje tek na početku, Degan kaže da je najdulja, ali i najstarija i da je nekad bila granica dvaju carstava. Utvrđena je Karlovačkim mirom iz 1699. i od prve polovice 18. stoljeća bila je manje više ista, pa on ne predviđa veće probleme. I na kraju, govoreći o utvrđivanju granica na rijekama, koje se pružaju velikim dijelom hrvatskih granica s BiH i SRJ, Degan je istaknuo kako treba razlikovati neplovne i plovne rijeke, jer se kod prvih uzima crta geometrijske sredine, a kod drugih matica, što olakšava utvrđivanje pripadnosti ada. (Hina) dh ii