YU-SRPSKI TISAK YU 29.I. NIN: PREVLAKA NIN:KRAJ ILUZIJE SRBIJANIN29. I. 1999.Kraj iluzijeMiličić iznosi da je "Odluka crnogorskih vlasti o otvaranju graničnog prijelaza Debeli brijeg ponovno domaćoj javnosti pokazala kakvi su odnosi
između vlasti u Beogradu i Podgorici.(...)Ma koliko podizanje rampe na Debelom brijegu bilo shvaćeno kao crnogorski udar na saveznu državu i dezavuiranje njezine politike, ono je u javnosti Crne Gore pozdravljeno kao prvi praktični korak reformističke koalicije na putu provođenja izbornih obećanja.(...)Crna Gora se, naravno, ovim potezom nije odrekla spornog poluotoka, nego će se pokušati za njega izboriti pregovorima, nudeći "mnoštvo povijesnih činjenica i dokumenata" koji kazuju da je Prevlaka pripadala Boki, a ne Hrvatskoj. Teško da će u tome uspjeti, ako se zna kako je tekao "rat za mir" i što se sve događalo tijekom ratničkih pohoda Crnogoraca na Konavle i Dubrovnik 1991. godine. Osim toga, startna pozicija Hrvatske neusporedivo je povoljnija od one koju ima Jugoslavija, a treba znati i činjenicu da su točku na priču o kopnenom razgraničenju SRJ i Hrvatske stavili, još 1992. godine, Dobrica Ćosić i Franjo Tudjman.
SRBIJA
NIN
29. I. 1999.
Kraj iluzije
Miličić iznosi da je "Odluka crnogorskih vlasti o otvaranju
graničnog prijelaza Debeli brijeg ponovno domaćoj javnosti
pokazala kakvi su odnosi između vlasti u Beogradu i Podgorici.
(...)Ma koliko podizanje rampe na Debelom brijegu bilo shvaćeno kao
crnogorski udar na saveznu državu i dezavuiranje njezine politike,
ono je u javnosti Crne Gore pozdravljeno kao prvi praktični korak
reformističke koalicije na putu provođenja izbornih obećanja.
(...)Crna Gora se, naravno, ovim potezom nije odrekla spornog
poluotoka, nego će se pokušati za njega izboriti pregovorima,
nudeći "mnoštvo povijesnih činjenica i dokumenata" koji kazuju da
je Prevlaka pripadala Boki, a ne Hrvatskoj. Teško da će u tome
uspjeti, ako se zna kako je tekao "rat za mir" i što se sve događalo
tijekom ratničkih pohoda Crnogoraca na Konavle i Dubrovnik 1991.
godine. Osim toga, startna pozicija Hrvatske neusporedivo je
povoljnija od one koju ima Jugoslavija, a treba znati i činjenicu da
su točku na priču o kopnenom razgraničenju SRJ i Hrvatske stavili,
još 1992. godine, Dobrica Ćosić i Franjo Tudjman.
(...)Prema tumačenjima stručnjaka, situacija bi bila daleko
izglednija da je u spomenutom sporazumu naglašeno da se priznaju
granice Hrvatskoj, osim na području Prevlake, i da je umjesto
"spornih pitanja" precizirano kako se radi o "teritorijalnom
sporu", a toga u njemu nema. Nema jer na takve rezerve nije pristao
Franjo Tuđman koji je i tada i kasnije u više navrata jugoslavenskoj
strani stavio do znanja kako mu ni na kraj pameti nije odricati se
Prevlake i njezine krajnje točke rta Oštro u bilo čiju korist, a
ponajmanje u korist onoga čija je vojska palila i pljačkala po
njegovoj državi. (...)"