ZAGREB, 12. veljače (Hina) - U idućem razdoblju ne bi trebalo očekivati značajnije promjene tečeja kune, izjavio je guverner Hrvatske narodne banke dr. Marko Škreb na danas započetom dvodnevnom susretu bankara o "Monetarnoj politici u
1999." u organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje.
ZAGREB, 12. veljače (Hina) - U idućem razdoblju ne bi trebalo
očekivati značajnije promjene tečeja kune, izjavio je guverner
Hrvatske narodne banke dr. Marko Škreb na danas započetom
dvodnevnom susretu bankara o "Monetarnoj politici u 1999." u
organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje.#L#
Podsjećajući da tečaj kune nije fiksan, Škreb klizanja tečaja u
posljednje vrijeme ocjenjuje sezonskim učinkom.
"U ovom času ne postoje fundamentalni razlozi koji bi zahtijevali
značajniju promjenu tečaja kune", ustvrdio je Škreb dodajući kako
su u HNB-u svjesni rizika koji bi mogli nastati većim oscilacijama.
"Konačno, bilo je pitanja da li Hrvatska narodna banka intervenira.
Naravno da intervenira", rekao je Škreb ističući da tome i služe
devizne rezerve, da ih se akumulira u uvjetima kada na tržištu
postoji višak deviza, te da se u slučaju potreba, intervenira na
deviznom tržištu.
Govoreći direktorima banaka o monetarnoj politici u 1999. guverner
je savjetovao kreditnu suzdržanost i oprez. Iznio je prognozu kako
se u ovoj godini ne treba očekivati gospodarski rast puno veći od
realno 1,5 do 2 posto.
To što su od kraja siječnja u četiri problematične banke privremeni
upravitelji, zatim novopronađeni minusi u Dubrovačkoj banci, jučer
blokada Croatia banke, u globalu ne mijenja guvernerovu ocjenu o
uglavnom zdravom bankarstvu.
"Ako gledamo, ne po broju banaka nego u postotku aktive, tada stoji
ocjena, koju sam iznio nekoliko puta, da je više od 80 posto
hrvatskog bankarstva zdravo". To što je određeni broj srednjih i
manjih banaka u problemima, ne može ugroziti jezgru hrvatskog
bankarstva, ocijenio je Škreb.
Za problematične banke spominju se tri moguća rješenja. Najbolje bi
bilo da ih preuzmu veće i jače bankovne kuće, ne uspije li to moguće
je prebacivanje štednje i dijela aktive u druge banke, dok bi treća
opcija - stečaj bilo najlošije rješenje.
Škreb je izvijestio da će se u tom smislu u idućih nekoliko dana
uputiti pismo većim bankama kako bi se vidjelo imaju li interes
razgovarati oko preuzimanja neke od tih banaka.
(Hina) kt/ds ds