ZAGREB, 12.veljače (Hina) - Projekcije Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da tijekom ove godine ne bi trebalo očekivati značajnije promjene tečaja kune. To je rekao dr. Marko Škreb guverner HNB-a na danas započetom dvodnevnom 16.
susretu predsjednika i članova uprava i nadzornih odbora banaka i štedionica pod nazivom "Monetarna politika u 1999." u organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO).
ZAGREB, 12.veljače (Hina) - Projekcije Hrvatske narodne banke
(HNB) pokazuju da tijekom ove godine ne bi trebalo očekivati
značajnije promjene tečaja kune. To je rekao dr. Marko Škreb
guverner HNB-a na danas započetom dvodnevnom 16. susretu
predsjednika i članova uprava i nadzornih odbora banaka i
štedionica pod nazivom "Monetarna politika u 1999." u organizaciji
Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO).#L#
Većina mjera HNB-a, prema Škrebovim riječima, lani je bila
usmjerena ka smanjenju visokog deficita na tekućem računu bilance
plaćanja. Prema statističkim pokazateljima taj je deficit u 1997.
iznosio 12,5 posto od bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok još
nepotpuni podaci za prošlu godinu pokazuju njegovo smanjenje za pet
postotnih poena na približno 7,5 posto. Ove godine HNB očekuje
smanjenje tog deficita za još dva postotna poena, odnosno na 5,5
posto od BDP-a, što se može smatrati zadovoljavajućim, iako bi taj
deficit trebalo smanjiti na tri posto.
Škreb je istaknuo da je Hrvatska lani imala deficit trgovinske
bilance od 1,1 milijardu američkih dolara manje nego godinu ranije.
Porast izvoza iznosio je lani, ukoliko mjerimo u kunama 13 posto,
odnosno mjereno u dolarima devet posto.
U Hrvatskoj se tijekom ove godine, prema guvernerovim riječima,
može očekivati skroman gospodarski rast između 1,5 do dva posto,
gdje ćemo u prva dva tromjesečja biti svjedoci stagnacije, dok ćemo
rast bilježiti u drugoj polovici godine.
Cijene na malo u siječnju su porasle u odnosu na prosinac za 0,5
posto, dok su u odnosu na prošlogodišnji siječanj zabilježile rast
od 3,4 posto. Prema predviđanjima, tijekom ove će godine inflacija
biti u okviru tri do četiri posto, što je i nužan preduvjet daljnje
tranzicije.
U Hrvatskoj nije fiksni tečaj, stoga su variranja tečaja normalna
stvar, rekao je Škreb. Došlo je do određeni promjena kune u odnosu
na njemačku marku, odnosno u siječnju je zabilježena deprecijacija
kune od jedan posto, a istovremeno je euro u odnosu na dolar oslabio
četiri posto. Klizanje tečaja nastavilo se i u veljači, no u idućem
razdoblju ne očekujemo značajnije promjene tečaja.
Rješenje situacije u bankama koje su prošlog mjeseca dobile
privremene upravitelje Škreb vidi u preuzimanju tih banaka od
strane većih banaka što bi i bilo najpovoljnije rješenje. No
ukoliko neće biti zainteresiranih, moguće je prebacivanje štednje
i dijela aktive na neku drugu banku, dok bi treća opcija - stečaj,
bilo najlošije rješenje.
Guverner je u svom govoru predstavnike domaćih poslovnih banaka,
organizatore i novinare podsjetio na trenutačno svjetsko
gospodarsko okruženje gdje je prisutna situacija u kojoj su dvije
petine gospodarstava u krizi. Svjetsko gospodarstvo nakon dugog
trenda rasta bilježi određena usporavanja te se, primjerice u
Europi, očekuje stopa rasta od 1,5 posto. Konkretno to će na
Hrvatsku utjecati tako što će raspoloživih kreditnih sredstava
biti manje, cijena će im porasti, a ovu će godinu na međunarodnom
planu obilježiti i veća rizičnost i neizvjesnost ulagača.
Škreb je još između ostalog savjetovao bankare na konzervativnost i
oprez u kreditnoj politici te ih pozvao na spajanje i udruživanje
jer su veće institucije manje osjetljive na udare kojih će sasvim
sigurno u budućnosti još biti.
(Hina) ggr sbo