GS: JESU LI HRVATSKE TVRTKE SPREMNE ZA EURO?

ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Prepoznavši u euru adut u tržišnom natjecanju, brojne su tvrtke zemalja članica Europske monetarne unije (EMU) i multinacionalne kompanije ubrzale svoj prelazak na poslovanje s jedinstvenom europskom valutom. Hoće li i hrvatske tvrtke na vrijeme iskoristiti njegove prednosti, te, potaknute jedinstvenim monetarnim događajem stoljeća, poboljšati svoju konkurentsku sposobnost na zajedničkom europskom tržištu? #L# Uvođenje te valute nedvojbeno je organizacijski i tehnički izazov, koji tvrtkama može osigurati pozitivan image. Brže uvođenje eura u vlastito poslovanje može pridonijeti i konkurentnosti u euro zoni zbog lakše usporedivosti cijena izraženih u jednoj valuti. S druge strane, transparentnost cijena pojačat će tržišno natjecanje među europskim tvrtkama, što će vjerojatno rezultirati snižavanjem cijena ili poboljšanjem kvalitete. Potražnju će sve više usmjeravati načelo "vrijednost za novac", tim više što je monetarna politika centralizirana, pa nacionalne središnje banke više nemaju mogućnost devalviranja svojih valuta radi postizanja konkurentnosti na međunarodnom tržištu, slažu se u ocjeni tržišni analitičari. Kad je riječ o hrvatskim tvrtkama, utjecaj eura, po mišljenju stručnog savjetnika u Hrvatskoj narodnoj banci Vedrana Šošića, ovisit će, ponajprije, o gospodarskom sektoru u kojem se ta tvrtka nalazi. U svakom slučaju, Šošić preporučuje da se poslovodstvo tvrtki o tome što više informira kod banaka i kod stranih partnera kako ih euro ne bi zatekao nespremne. Pred hrvatske se tvrtke, pogotovo one koje posluju s inozemstvom, postavlja pitanje ranijeg ili kasnijeg uvođenja eura u vlastito poslovanje. Među razlozima za ranije poslovanje u euru stručnjaci, među ostalim, ističu da ono pojednostavljuje investiranje i trgovinu s Europskom unijom, smanjuje valutni i kamatni rizik, smanjuje broj deviznih i bankovnih računa i računovodstveno poslovanje, transakcijske i konverzijske troškove, što sve racionalizira poslovanje. Kako bi zadržale konkurentnost na inozemnom tržištu, stručnjaci drže da bi hrvatske tvrtke, osobito turističke, trebale isticati dvojne cijene, te uz smanjenje troškova poslovanja, u borbi za opstanak na tržištu posezati i za vertikalnim integracijama. Među hrvatskim tvrtkama koje su odlučile ranije prihvatiti europski izazov od siječnja ove godine nalazi se i Pliva. Ta se farmaceutska tvrtka za to pripremala čitavu proteklu godinu, iako je utjecaj eura na njezino poslovanje u ovom trenutku ograničen, kazao je njezin financijski stručnjak Damir Uzorinac. Naime, Europska unija po opsegu prodaje nije Plivino ključno tržište, već su to zemlje kandidati za ulazak u tu integraciju u bliskoj budućnosti. Ipak, na rano poslovanje s eurom Plivu je nagnao pritisak njezinih kupaca i dobavljača te činjenica da joj izravno konkuriraju kompanije iz europskih zemalja. Spomenimo i Jadroliniju, koja je u suradnji s generalnim agentom Dertrafficom na njemačkom tržištu započela s bezgotovinskom prodajom karata u euru preko svojega središnjega rezervacijskog sustava. Po riječima predsjednika Uprave Milivoja Ružića, taj će riječki brodar prodaju u Europi u novčanoj jedinici euro provesti u skladu s propisima Europske unije, a pravodobno će distribuirati i sve informativne materijale s novim mogućnostima plaćanja. Velike tvrtke moraju ozbiljno razmišljati o poslovanju u euru, ponajprije zbog pritiska inozemnih partnera, no, postavlja se pitanje kako se za euro priremaju srednje i male hrvatske tvrtke, kod kojih je, po Šošićevim riječima, zamijećena nezainteresiranost za novu valutu. Najizloženiji utjecaju eura je financijski sektor, koji je predvodnica u njegovu uvođenju u poslovanje. Hrvatske poslovne banke već nude informacije i usluge u euru. Primjerice, Privredna banka Zagreb osim otvaranja euro računa, bez posebnih troškova, svojim klijentima omogućava konverziju valuta s postojećih deviznih računa u euro po fiksnim tečajevima, a otvorena je i mogućnost davanja trajnog naloga banci za konverziju svih deviznih priljeva u euro bez troškova. Pripremljeniji od ostalog dijela gospodarstva euro je dočekao i financijski sektor zemalja EMU. Od početka godine, otkad je euro uveden u bezgotovinski platni promet, europske poslovne banke nude usluge u novoj valuti, a uvelike teku i pripreme za 2002., kada nacionalne valute prestaju biti legalno sredstvo plaćanja i do kada treba proizvesti 13 milijardi novčanica i 300 tisuća tona kovanica eura. (Hina) dj/sab sbo