ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Većinu prošlogodišnje proizvodnje komiški je "Neptun" prodao na inozemnom tržištu i to ponajviše u zemljama u tranziciji, kazao je predsjednik Uprave toga dioničkog društva Tonko Gugić.
ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Većinu prošlogodišnje proizvodnje
komiški je "Neptun" prodao na inozemnom tržištu i to ponajviše u
zemljama u tranziciji, kazao je predsjednik Uprave toga dioničkog
društva Tonko Gugić. #L#
Lani je "Neptun" preradio 1050 tona ribe i proizvelo šest milijuna
kutija ribljih konzervi, od kojih je 98 posto plasirao u
inozemstvu. Premda plan proizvodnje za 1998. nije ni približno
realiziran, po Gugićevim riječima, za 1999. ta tvrtka planira
proizvodnju od 10 milijuna kutija različitih ribljih konzervi.
Kako potražnja daleko premašuje trenutačne Neptunove proizvodne
mogućnosti, razmišlja se o uvođenju rada i u drugoj smjeni. Tako bi,
pored sadašnjih 85, zaposlili još 15-tak radnika. No, to će ovisiti
o ulovu srdele.
Temeljni Neptunov problem lani je bio manjak sirovine za preradu.
Nedostatak srdele, istaknuo je Gugić, poprimio je obilježje
elementarne nepogode, zbog čega pogon nije radio gotovo tri
mjeseca. Dakako, to se odrazilo i na platnu sposobnost tvrtke te
selekciju u plaćanjima, što ipak nisu trpjeli i radnici, kojima je
plaća zajedno s porezima i doprinosima redovito isplaćivana. Tome
je pripomogla i jednokratna novčana potpora, koju je Vlada odobrila
tvornicama zbog iznimno lošeg ulova srdele.
U nizu poteškoća naglašena je i povezanost s kopnom. Naime, kako je
kazao Gugić, veza s kopnom nedostatna je i skupa, što tu tvornicu na
otoku Visu dovodi u neravnopravan položaj u usporedbi s tvornicama
na kopnu. Primjerice, povratna trajektna karta za kamion na
relaciji Split-Vis stoji otprilike 2500 kuna, a ako tome pridodamo
i cijenu noćenja, situacija je još lošija, požalio se Gugić.
Velika se pomoć očekuje od najavljenog zakona o otocima, čija bi
dosljedna primjena, nada se Gugić, oživjela gospodarstvo na otoku
Visu, na kojemu je Neptun jedina proizvodna tvrtka.
Od ostalih problema, naveo je i precijenjenost kune u odnosu na
njemačku marku te nepovoljne kreditne uvjete.
Iako su financijski rezultati u prošloj godini bili loši, Neptun je
bio prisiljen na ulaganje. Tako je 500 tisuća kuna uloženo u
kotlovnicu, tj. u prelazak s krutog na tekuće gorivo, zbog
najavljenog zatvaranja ugljenokopa Tupljak te u preuređenje
sustava tehnoloških otpadnih voda.
U ovoj godini u planu su daljnje investicije, prvenstveno u
sređivanje pogona i popratnih prostorija kako bi, kazao je Gugić, u
potpunosti udovoljili strogim svjetskim standardima zbog
implementacije HACCP programa. Konačna odluka donijet će se kada
budu poznati financijski pokazatelji za prvi ovogodišnji kvartal.
Inače, od prosinca 1995., kada je Neptun ponovno pokrenuo
proizvodnju, do kraja 1998. u tvornicu je investirano otprilike 700
tisuća njemačkih maraka.
Preostalih sedam tvornica domaće riboprerađivačke industrije
prolaze teško razdoblje izazvano iznimno lošim ulovom srdele -
osnovne sirovine za preradu. Gugić smatra da je većina tvornica
opstala samo zahvaljujući državnim novčanim poticajima. S obzirom
na to da je više od 90 posto proizvodnje namijenjeno inozemnom
tržištu, Gugić Vladine napore na očuvanju rada tih tvornica
ocjenjuje posve opravdanim, tim više što su se dvije tvornice
implementacijom HACCP programa približile visokim svjetskim
standardima u preradi ribe.
(Hina) mk/sab sbo