ŠV 11. II. NZZ: GULDIMANN O HR

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 11. II. 1999. Politička stagnacija u Hrvatskoj "Izaslanstvo različitih međunarodnih organizacija pozvalo je predsjednika Tuđmana i Hrvatsku da što prije promijene izborni zakon i medijsko zakonodavstvo. Najkasnije početkom sljedeće godine bit će održani skupštinski izbori koji bi se trebali odvijati u poštenim uvjetima, naglašeno je. No, međunarodni izaslanici OESS-a, UN i Vijeća Europe nisu izrekli prijetnju o izbacivanju Hrvatske iz Vijeća Europe. OESS posebno smeta odredba po kojoj je 12 od ukupno 127 mjesta u zastupničkom domu hrvatskog Sabora rezervirano za Hrvate u inozemstvu. Ponajprije zahvaljujući glasovima nacionalista u Hercegovini, ta će mjesta gotovo automatski pripasti vladajućoj stranci predsjednika Tuđmana, koja je po mišljenju OESS-a prekomjerno privilegirana, i neprihvatljivo tendencioznim izvješćivanjem na državnoj televiziji. Utjecaj televizije određuje pak razmišljanje mnogih birača ne samo u Hrvatskoj već i u Bosni. U takvim uvjetima oporbene stranke i ove godine kreću u predizbornu borbu s previše kratkim kopljima. Međunarodna demokratska zajednica žali zbog te okolnosti; neskriveno želi jaku konkurenciju Hrvatskoj demokratskoj zajednici, Tuđmanovoj stranci. OESS je nedavno sastavio krajnje kritičko izvješće o političkom razvoju ili bolje o političkoj stagnaciji u Hrvatskoj. Izvješće naglašava da Hrvatska i dalje manjkavo ispunjava svoje obveze prema međunarodnoj zajednici - ne samo na području izbornog zakona i medija već posebno i na području povratka izbjeglica i pravosuđa. Višestruko je konstatirano da nije moguće utvrditi nikakav napredak. Spomenuti su tek pojedinačni pozitivni navještaji. Povratak srpskih izbjeglica - riječ je o postulatu Daytonskog i Erdutskog sporazuma s kraja 1995. - dosad je bio obilježen odugovlačenjem. Po izvješću OESS-a, Hrvatsku je u tri godine nakon završetka rata napustilo isto onoliko Srba koliko ih se u nju i vratilo - naime, 50 tisuća. Postoji, doduše, program povratka i obnove, ali i dalje je prisutno diskriminirajuće zakonodavstvo i njegova primjena. Očito u konkretnom slučaju srpske izbjeglice iz bivše krajine baš i nisu ohrabrene na povratak u svoja matična mjesta već ih upravne instance i sudovi raznim problematičnim potezima zavaravaju, onemogućavajući njihov povratak. Često ne mogu dobiti stan ni posao. Osim toga, suočavaju se s atmosferom neprijateljstva koje vlasti promiču. 'Riješili smo srpsko pitanje u Hrvatskoj', izjavio je nedavno predsjednik Tuđman. Srbi bi trebali ostati izvan Hrvatske - takva politika vlade vjerojatno nailazi na većinsku potporu u hrvatskoj javnosti - u svakom slučaju ne izaziva otvoreno odbijanje", izvješćuje Andreas Wysling. U priloženom članku Wysling razgovara sa šefom OESS-ove misije u Hrvatskoj Timom Guldimannom. "Međunarodna zajednica angažirana je u Hrvatskoj od završetka rata na poticanju obnove te zemlje i povratka izbjeglica te na promicanju izgradnje demokracije i pravne države. No, povratak Srba u krajinu još nije istinski ni započeo, a Tuđmanova stranka i dalje grčevito ustraje na svom monopolu na vlast. Postavlja se pitanje je li politika Zapada načelno pogrješna ili nisu primjerena upotrijebljena sredstva? U razgovoru za list, šef OESS-ove misije u Zagrebu, Švicarac Tim Guldimann, brani međunarodni angažman argumentom da nije postignuto ništa bolje, ali je zato spriječeno nešto još gore. Hrvatska mora ispuniti svoje obveze prema međunarodnoj zajednici, koje proizlaze iz Daytonskog sporazuma i ugovora s međunarodnim organizacijama, napominje Guldimann. 'U tom kontekstu trenutačno nema napretka, ali ni nazadovanja. No, Hrvatska je unatoč nekim problemima danas u relativno dobrom položaju. Zemlja je faktor nade za cijelu regiju. Daljni razvoj u zemlji utjecat će i na razvoj u Bosni i u ostalim zemljama - bilo da je pozitivan ili negativan', ističe Guldimann. Hrvatska se, po njegovim riječima, nalazi u teškom procesu tranzicije a mora istodobno svladavati i posljedice rata. U tom pogledu zemlja i dalje treba pomoć koja ne smije biti smanjena već mora biti povećana - naročito zato što su demokratizacija i normalizacija zemlje na vanjskoj granici EU u interesu i zapadnoeuropskih zemalja, podsjeća šef OESS-ove misije. Dosadašnja pomoć Hrvatskoj iznosi po Guldimannu 3 milijarde dolara; 10 milijarda dolara izdvojeno je po njegovim riječima za čitavo područje bivše Jugoslavije. Različite međunarodne organizacije promiču obnovu, razminiranje, povratak izbjeglica ali i učvršćivanje građanskog društva i pravne države. Na tom posljednjem području glavni je problem po Guldimannovu mišljenju očajni položaj sudova. U odnosu na manje od pet milijuna stanovnika, Hrvatska ima milijun neriješenih sudskih slučajeva. Takvo stanje čini plodno tlo za manipulaciju ciljanim pravnim odgodama i rezultira općom pravnom nesigurnošću, posebno zato što se mnogi zakoni mijenjaju, ističe Guldimann. Vlada je uočila problem, a konkretne mjere za njegovo ublaživanje valja pričekati, dodaje on. U temi povratka izbjeglica Guldimann uočava početak pozitivne tendencije. U protekla četiri mjeseca broj povratnika je porastao a tijekom prošle godine uglavnom je zamrla i nekadašnja hajka na Srbe, napominje on. Doduše, vlasti i vladi bliski mediji nisu dosad poduzimali dovoljno kako bi poticali pomirenje među etničkim skupinama i time pridonosili pozitivnoj klimi za srpske povratnike ali očito je da vrijeme postupno liječi rane, smatra on. Rješenje pitanja povratka čini se danas mogućim u tom smislu što će se u dogledno vrijeme moći vratiti oni Srbi koji to žele, dodaje Guldimann. Unatoč kritici hrvatskih vlasti Guldimann konstatira da su one spremne na dijalog. U utorak su izaslanstvo međunarodnih organizacija primili i saslušali mjerodavni sugovornici. Zato oštra konfrontacija s vladom u Zagrebu nije poželjna jer bi - uz ostalo - na početku predizborne kampanje samo ojačala nacionaliste. Time bi približavanje Hrvatske Zapadu ponovno bilo odgođeno a moglo bi započeti čak i njezino udaljavanje, upozorava Guldimann" na kraju razgovora s Andreasom Wyslingom.