FR-DE-E-seljaci-Organizacije/savezi-Poljoprivreda-Proračun FR-LIBERATION 9.2.EU I AGRARNA POLITIKA FRANCUSKALIBERATION9. II. 1999.Europa više nije tako darežljiva"Završilo je vrijeme 'debelih krava' za poljodjelce. Većina zemalja
Unije želi skresati poljodjelske troškove kako bi se smanjio zajednički proračun. I tom prigodom ispraviti nejednakosti u izdvajanjima. Ukratko, da bi Njemačka, glavni davatelj neto prinosa, platila manje, svi partneri moraju stegnuti remen. O tomu je riječ na pregovorima koji su u tijeku o Agendi 2000, koja istodobno obuhvaća zakon o proračunskom programiranju za razdoblje od 2000 do 2006., kao i reforme zajedničke agrarne politike (PAC) i regionalne pomoći.Zasad bi iznosi namijenjeni poljodjelstvu mogli ostati na sadašnjoj razini, tj. 266,66 milijarda franaka na godinu (40,5 milijarda eura). Što, s obzirom na rast i inflaciju, znači osjetno smanjenje pomoći seljacima. Bio bi to pravi potres za PAC. Prijestolnice će prvo utvrditi zajednički proračun, a onda će razmišljati o reformama koje on podrazumijeva. A to je upravo suprotno reformi PAC-a koju je predložilo Povjerenstvo, a koja bi izazvala premašaj troškova od 52,48 milijarda franaka (8 milijarda
FRANCUSKA
LIBERATION
9. II. 1999.
Europa više nije tako darežljiva
"Završilo je vrijeme 'debelih krava' za poljodjelce. Većina
zemalja Unije želi skresati poljodjelske troškove kako bi se
smanjio zajednički proračun. I tom prigodom ispraviti nejednakosti
u izdvajanjima. Ukratko, da bi Njemačka, glavni davatelj neto
prinosa, platila manje, svi partneri moraju stegnuti remen. O tomu
je riječ na pregovorima koji su u tijeku o Agendi 2000, koja
istodobno obuhvaća zakon o proračunskom programiranju za razdoblje
od 2000 do 2006., kao i reforme zajedničke agrarne politike (PAC) i
regionalne pomoći.
Zasad bi iznosi namijenjeni poljodjelstvu mogli ostati na
sadašnjoj razini, tj. 266,66 milijarda franaka na godinu (40,5
milijarda eura). Što, s obzirom na rast i inflaciju, znači osjetno
smanjenje pomoći seljacima. Bio bi to pravi potres za PAC.
Prijestolnice će prvo utvrditi zajednički proračun, a onda će
razmišljati o reformama koje on podrazumijeva. A to je upravo
suprotno reformi PAC-a koju je predložilo Povjerenstvo, a koja bi
izazvala premašaj troškova od 52,48 milijarda franaka (8 milijarda
eura) na godinu. Bruxelles je zapravo predlagao da se smanje
zajamčene cijene poljodjelskih proizvoda, a da se izravnom pomoći
nadoknadi - djelomično - možebitni pad prihoda poljodjelaca. K tomu
su bila predviđena sredstva za financiranje popratnih mjera (među
kojima i prijevremene mirovine) i razvitka sela. Takav način
razmišljanja 'uvijek više', nedvojbeno je preživio.
Francuska koja je sklona postavljanju gornje granice da bi izbjegla
državno sufinanciranje izravnih pomoći, predložila je drugu
reformu koja od poljodjelaca traži žrtve: uspostavu 'postupnog
smanjenja' izravnih pomoći koje se ne bi odnosilo na manja
gazdinstva.
No da bi se raspravljalo o potankostima promjena PAC-a, treba točno
znati s koliko se novca u proračunu raspolaže. Tako se ministri
financija, koji su se jučer susreli u Bruxellesu, nisu pomaknuli ni
za milimetar.
Španjolska, Grčka i Portugal opetovale su kako ne žele ni čuti za
stabilizaciju troškova. Osim što se plaše da će na području
poljodjelstva trpjeti više od svojih partnera, te se zemlje još
boje da bi se to načelo moglo proširiti na cjelokupan proračun.
Ustvari, većina njihovih partnera upravo to ima na pameti. Drugim
riječima, regionalne pomoći, kojih su one glavni potrošači, mogle
bi biti osjetno smanjene... Naprotiv, Britanci misle da sve to ne
ide dovoljno daleko, i pozivaju na 'korjenitu reformu
poljodjelstva', kako kaže ministar financija Gordon Brown.
Posljedica ove blokade: susret na vrhu šefova država i vlada, koji
se treba održati u Bonnu 26. veljače, mogao bi se pretvoriti u borbu
između prnjara. Jedno je sigurno: PAC iz borbe neće izići čitav. A
poljodjelci bi mogli očitovati svoje nezadovoljstvo", izvješćuje
iz Bruxellesa Jean Quatremer.