ES 9. II.ABCNARODI-NACIONALIZAM I DRŽAVE

ŠPANJOLSKA ABC 9. II. 1999. Izmišljanje nacija "Kao što se i predviđalo, gradski oci okupljeni u Pamploni, inače baskijski nacionalisti, željeli su svoj skup pretvoriti u pravo 'uspostavljanje nacije' koja neće imati granice u odnosu na njihovo buduće djelovanje i koja bi trebala biti nova skica za sadašnji autonomni sustav koji oni ocjenjuju nedovoljnim i prevladanim, iako, taktički, govore nešto sasvim drugo. Ne mogu se na drugi način protumačiti riječi jednoga od njihovih glasnogovornika, gradonačelnika iz mjesta Fuenterrabia, koji kaže da je događaj od prošle subote 'okretanje stranice i kretanje novim putem'. Takav je bio duh toga općinskoga skupa koji su predvidjeli potpisnici Sporazuma iz Estelle, a nadahnut je neuspjelom pustolovinom iz 1931., koja je jednako tako poznata po imenu toga navarskoga grada. Kritike koje su se pojavile proteklih tjedana protiv te nerazumne inicijative - kojom se željelo glasovanjem gradskih skupština dobiti većinu koja im nedostaje pri općem građanskom glasovanju - prisilile su nacionaliste da odustanu od plana koji se od sastanka predstavnika općinskih vijeća sveo na skromni sastanak gradskih otaca i na kojemu nisu bili predstavnici nekih od najvažnijih gradova, kao što su San Sebastian i Vitoria. Ali iza navodno umirujućih riječi nekih od vođa PNV-a (Partido Nacionalista Vasco - Baskijska nacionalistička stranka), u proteklih nekoliko tjedana mogli su se nazrijeti maksimalistički ciljevi, a tu je i tekst prihvaćen u Pamploni u kojemu se traži uspostava Euskal Herrie - heterogenog teritorijalnog mozaika koji čine Baskija, Navarra i baskijska područja u Francuskoj - 'kao vlastite diferencirane nacije'. Čudni se to pridjevi daju riječi 'nacija' (reci mi o čemu razmišljaš i reći ću ti što ti nedostaje), jer teško da mogu biti manje umjesni kad je riječ o Baskima, koji nisu i nikada nisu bili 'jedna cjelina' i koji se još manje mogu smatrati 'odvojenima', a dosta je da uočimo da postoji visoki stupanj pluralizma u Baskiji i Navarri. Nalazimo se pred pokusom iz političke kemije, toliko hirovitome koliko i grubome, pred nekom vrstom pirenejske Padanije, bez ikakvog povijesnog presedana, a sve to između dviju država koje se ubrajaju među najstarije europske države. Neke izmišljotine te vrste pojavile su se 1918., poslije Prvoga svjetskoga rata, i sve su loše završile, kao što dokazuju slučajevi Čehoslovačke i, osobito, Jugoslavije. Za razliku od pravedne obnove Poljske, plan ujedinjavanja svih južnih Slavena pokazao se toliko bezglavim, neizvedivim i krvavim kao što bi bio i pokušaj stvaranja nekakvog umjetnog političkog entiteta u kojemu bi se nalazili svi Baski. Jer Baski nisu Kurdi, podijeljeni između tri države, ali s jasnim etničkim 'granicama', a ni nisu ni kosovski Albanci, kompaktni i dobro odvojeni na svojem teritoriju. Nestvarna Euskal Herria ne postoji niti je ikada postojala, osim u uzavreloj mašti svojih izumitelja, jednako kao što nisu, kao takvi, postojali ni španjolski ili francuski baskijski teritoriji. Samo Navarra ima u povijesti 'vlastiti i odvojeni' put, a svi znamo kakvi su osjećaji većine njezinih stanovnika. Baskija (španjolska) kao takva postoji samo zahvaljujući Ustavu iz 1978., osim prolaznog pokusa iz 1937. I mogućnost stvaranja baskijskog departmana u Francuskoj, o čemu se razmišljalo još od vremena Mitterrandovih vremena, postaje sve teže izvedivom, a to je posljedica upravo ovakvih pustolovina. Ali najapsurdnije je to što se od šest dijelova želi načiniti jedna nacija, a od njih šest četiri se (baskijski teritoriji u Francuskoj, Navarra i Alava) otvoreno opiru toj izmišljotini. Čak i sam gradonačelnik Fuenterrabie rekao je da 'nismo svjesni što bi to značilo'. A to je zato što je riječ o jednoj od najneodgovornijih neodgovornosti", piše Alejandro Munoz-Alonso.