ZASTUPNIČKI DOM: POTPORA RADU KOMISIJE ZA ZATOČENE I NESTALE

ZAGREB, 4. veljače (Hina) - Rješavanje sudbine zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja najvažniji je državni humanitarni problem. Uz tu su ocjenu, zastupnici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora danas podržali Izvješće o radu Komisije za zatočene i nestale (od 26. rujna 1997. do 5. prosinca 1998.), te rad Komisije. Zastupnici su istaknuli da Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova trebaju još djelotvornije nastupiti u razgovorima s drugom stranom (SR Jugoslavija) i međunarodnom zajednicom da bi se riješila sudbina zatočenih i nestali; da za rad Komisije treba osigurati dostatna sredstva, te da treba ubrzati procese ekshumacije i identifikacije žrtava masovnih grobnica.#L# Problem zatočenih i nestalih branitelja teško opterećuje našu savjest, cjelokupni život, a oni koji traže svoje najmilije trpe i preko svojih udruga čine sve da dođu do istine, kazao je Vladimir Šeks (Klub HDZ-a), što su ponovili i ostali predstavnici klubova. Šeks je zatražio još djelotvorniji nastup Vlade i Ministarstva vanjskih poslova da bi se što prije riješila sudbina zatočenih i nestalih. Zatražio je da se Vlada obveže na daljnje napore u provedbi odredbi daytonskog sporazuma i dogovora ministara vanjskih poslova Hrvatske i SRJ o razmjeni zatočenika, što srpska strana izigrava. Uz podršku Komisiji u intenziviranju svih aktivnosti na ekshumacijama i identifikacijama, Snježana Biga Friganović (Klub SDP-a) zatražila je osiguranje dostatnih sredstava za rad Komisije. Istaknula je da su SDP-ovci potpisnici peticije upućene Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu kojom se traži procesuiranje najtežeg ratnog zločinca, Slobodana Miloševića. Odnos srpske strane prema problemu zatočenih i nestalih Hrvata, po ocjeni Ante Đapića (Klub HSP-a), govori o promašenosti koncepta normalizacije odnosa sa SRJ. S obzirom na podatke iz Izvješća i Joško Kontić (Klub HSLS-a) pita "nismo li ipak uranili s normalizacijom odnosa s dojučerašnjim agresorom". Problem genocida nad Hrvatima nužno je dići na višu razinu, pa Đapić predlaže osnivanje posebne ustanove koja bi tomu bila posvećena, osnivanje neke vrste hrvatskog memorijalnog centra, čime bi se uklonio i dosadašnji trend depersonalizacije žrtava rata. Jadranka Kosor (HDZ) predložila je da se ponedjeljak u Velikom tjednu (pred Uskrs) proglasi danom sjećanja na sve poginule u Domovinskom ratu, što je u zaključnoj riječi podržao i ministar hrvatskih branitelja Juraj Njavro. U raspravi je zatraženo da se istraže ratni zločini, da se ratni zločinci što prije procesuiraju, a najčešće su pri tome izneseni prigovori na rad Haaškog tribunala. I Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo smatra, izvijestila je Vera Pivčević Stanić, da treba preispitati i mogućnost promjene mandata Haaškog suda, "jer u okviru postojećeg zločinci i agresori iz SRJ još uvijek nisu obuhvaćeni postupkom toga Suda". Zastupnici i predstavnici klubova, posebice Ante Tukić (Klub LS- a), Pavao Šarčević (Klub HSS-a) i Srećko Bijelić (Klub HNS/IDF), upozorili su na potrebu što bolje opremljenosti i povećanja ekipa za identifikaciju žrtava da bi se taj proces ubrzao. Na sporost toga procesa upozorio je i Odbor za rad, koji procjenjuje da bi prema sadašnjoj dinamici identifikacije, pet osoba mjesečno, za identifikaciju 671 neidentificirane žrtve bilo potrebno još deset godina . Hrvatska se s problemom zatočenih i nestalih suočava još od kolovoza 1991. godine. Hrvatska je tražila 18.000 zatočenih i nestalih, danas ih je 1.780, a 6.870 ih je razmijenjeno, podsjetio je na kraju rasprave ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. (Hina) bn mć