ZAGREB, 2. veljače (Hina) - Traženje zatočenih i nestalih najvažniji je državni humanitarni problem. To je strogo prioritetni državni, a ne stranački problem i ni u kojem ga se slučaju ne smije politizirati, istaknuo je danas
potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić pred Županijskim domom Hrvatskog državnog sabora. Uvijek, naglasio je, treba imati na umu pijetet prema svim žrtvama i njihovim obiteljima. Ministar Granić Županijskom se domu obratio na koncu rasprave o Izvješću o radu Komisije za zatočene i nestale (u razdoblju od 26. rujna 1997. do 5. prosinca 1998.) koje je danas dobilo jednoglasnu podršku toga Doma.
ZAGREB, 2. veljače (Hina) - Traženje zatočenih i nestalih
najvažniji je državni humanitarni problem. To je strogo
prioritetni državni, a ne stranački problem i ni u kojem ga se
slučaju ne smije politizirati, istaknuo je danas potpredsjednik
Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić pred Županijskim
domom Hrvatskog državnog sabora. Uvijek, naglasio je, treba imati
na umu pijetet prema svim žrtvama i njihovim obiteljima.
Ministar Granić Županijskom se domu obratio na koncu rasprave o
Izvješću o radu Komisije za zatočene i nestale (u razdoblju od 26.
rujna 1997. do 5. prosinca 1998.) koje je danas dobilo jednoglasnu
podršku toga Doma. #L#
Neovisno o stranačkoj pripadnosti, zastupnici su u raspravi o
Izvješću podržali i rad Komisije i ljudi koji rade na razrješavanju
sudbine zatočenih i nestalih.
Podržani su i prijedlozi Odbora za hrvatske branitelje iz
Domovinskog rata. Odbor, izvijestio je Zvonimir Červenko, ističe
da postupci ekshumacije i identifikacije teku sporo i da ih treba
ubrzati. Treba ubrzati ekshumaciju i identifikaciju na području
Banovine i zapadne Slavonije, povesti više brige o zatočenima jer
još uvijek nema odgovora da li među njima ima živih. Pokopu
ekshumiranih i identificiranih trebali bi biti nazočni najviši
državni dužnosnici, a trebalo bi ih popratiti s više medijske
pozornosti, predlaže Odbor.
Problem zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja najvažniji je
humanitarni problem Hrvatske danas, sve dok postoji i najmanja nada
da je bar jedan branitelj živ, ili dok se ne sazna gdje su pokopani,
naglašava Ivan Ninić (klub SDP-a). Problem zatočenih i nestalih
mora biti istican u svim razgovorima i kontaktima sa SR
Jugoslavijom, njega mora isticati hrvatska diplomacija, kazao je
Ninić.
Miroslav Rožić (Klub HSP-a) drži da se odnos prema genocidu nad
Hrvatima mora dići na višu razinu. To je, kaže, moguće osnivanjem
posebne ustanove, neke vrste hrvatskog memorijalnog centra koji bi
prikupio popis i podatke o svim žrtvama. Ako to ne učini Vlada, HSP
će u proceduru uputiti prijedlog o osnivanju tog centra, najavio je
Rožić.
Pravda i pravednost apsolutno idu u prilog Hrvatskoj, istaknula je
Tereza Ganza Aras (Klub LS-a), apostrofirajući Slobodana
Miloševića kao "izvorište svih zala" i kao "zločinca".
Žarko Katić (Klub HSLS-a) upitnim drži princip "svi za sve" jer
Hrvatska, kako je rekao, ratne zločince mijenja za hrvatske
branitelje.
Kad se razgovara o razmjeni svi za sve, tu se isključuju oni koji su
počinili zločine, odgovara ministar Granić.
Paradoksalno je, kazao je Ivan Marjanović (HDZ), "da po Pakracu
slobodno šeće dopredsjednik tzv. SAO krajine Veljko Džakula", a da
još uvijek nije poznata sudbina jednog od pokretača obrane na tom
području Ivana Šretera koji je nestao 1991. i o njegovoj se sudbini
još uvijek ništa ne zna.
Zastupnici su u više navrata apostrofirali neosjetljivost
međunarodne zajednice prema hrvatskim stradanjima. Čudnovato je
izjednačavanje agresora i žrtve, to je udar na pravo i humanost,
naglasio je Vladimir Katić (HDZ). Iznijet je i prijedlog da bi
Izvješće trebalo dostaviti Međunarodnom sudu u Haagu.
Analiza svakog slučaja zahtjeva određeno vrijeme, odgovorio je na
primjedbe o sporosti ekshumacije i identifikacije, ministar
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Juraj Njavro. Da bi se
postupak identifikacije ubrzao kupljena je dodatna oprema (za
Split i Osijek) i to će sada ići brže, kazao je Njavro.
O osnivanju memorijalnog centra odavno se razmišlja, no to je šire
pitanje, istaknuo je ministar, napominjući kako se dostojno mora
smjestiti i Zid boli. On mora biti vječna opomena, poručio je.
Županijski dom 24. sjednicu nastavlja raspravom o Izvješću o
suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.
(Hina) bn/bm im