US-UNILATERALNOST - HEGEMONIJA US IHT 3. II. FRANCUSKA VINOCUR SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE3. II. 1999.Američka unilateralnost uznemiruje Francusku"Francuska pokreće aktivnu kampanju za jačanje multilateralnih
ustanova, i to u sklopu pokušaja da američku sposobnost za unilateralnu akciju odredi kao jedan od najvećih svjetskih problema. To je, zapravo, pokušaj da se američka moć ograniči, a druge zemlje uvjere da bi trebale zajedno raditi na njezinu obuzdavanju", piše John Vinocur."Francuska je inicijativa došla u žarište tijekom posljednja tri mjeseca u izjavama predsjednika Jacquesa Chiraca, premijera Lionela Jospina i ministra vanjskih poslova Huberta Vedrinea. Netko od njih ustvrdio je da je nastao novi američki unilateralizam, da je on neprihvatljiv te da će Francuska glavnoj skupštini UN-a ponuditi niz načela za izgradnju novoga međunarodnog poretka 'koji isključuje unilateralna iskušenja i vodi zajedničkom upravljanju globalnim rizicima i prijetnjama'.U odnosu na desetljeća francuskog kritiziranja američke primjene moći, i gotovo institucionalizirane odlike bockanja među stoljećima starim saveznicama, nova se inicijativa razlikuje na
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
3. II. 1999.
Američka unilateralnost uznemiruje Francusku
"Francuska pokreće aktivnu kampanju za jačanje multilateralnih
ustanova, i to u sklopu pokušaja da američku sposobnost za
unilateralnu akciju odredi kao jedan od najvećih svjetskih
problema. To je, zapravo, pokušaj da se američka moć ograniči, a
druge zemlje uvjere da bi trebale zajedno raditi na njezinu
obuzdavanju", piše John Vinocur.
"Francuska je inicijativa došla u žarište tijekom posljednja tri
mjeseca u izjavama predsjednika Jacquesa Chiraca, premijera
Lionela Jospina i ministra vanjskih poslova Huberta Vedrinea.
Netko od njih ustvrdio je da je nastao novi američki
unilateralizam, da je on neprihvatljiv te da će Francuska glavnoj
skupštini UN-a ponuditi niz načela za izgradnju novoga
međunarodnog poretka 'koji isključuje unilateralna iskušenja i
vodi zajedničkom upravljanju globalnim rizicima i prijetnjama'.
U odnosu na desetljeća francuskog kritiziranja američke primjene
moći, i gotovo institucionalizirane odlike bockanja među
stoljećima starim saveznicama, nova se inicijativa razlikuje na
dva načina.
Ona Sjedinjene Države navodi kao glavni međunarodni problem,
hegemonijsku silu koja sprječava podjelu moći u novom stoljeću. Ona
također predlaže reformu, preustroj ili pojačanje broja
međunarodnih ustanova, među njima UN-ova Vijeća sigurnosti ili
MMF-a, kao sredstvo obuzdavanja ili neutraliziranja američke
moći.
S američkog se stajališta francuski pristup smatra nedobrodošlim i
razdražujućim. Smatra se da njegovi sustavni, gotovo kodificirani
aspekti (Francuska je izložila listu 'načela' za reagiranje na
američku moć u širokim područjima aktivnosti) dovode novu,
nelagodnu dimenziju u globalna pitanja.
Amerikanci drže da u francuskom određenju američke svjetske uloge
prevladava francusko koristoljublje. Oni inzistiraju da Francuska
zanemaruje stvari poput vlastitog unilateralnog nastavka
testiranja nuklearnog oružja ili sadašnjeg europskog vodećeg
položaja u međunarodnom pokušaju rješavanja sukoba na Kosovu. S
gledišta Francuske, Sjedinjene Države čini se nisu u stanju
prihvatiti multipolarni svijet, a američki je unilateralizam očit
element u pitanju Iraka te razgovorima o trgovini, okolišu i
međunarodnom sudstvu.
Značaj francuske inicijative vidjet će se u odgovoru koji izazove u
Europi i šire. Kao što je prije dva tjedna obrazložio Alain
Peyrefitte, bivši vladin ministar za vrijeme De Gaullea, a sada
čuvar gaullističke baštine, problem sa svim francuskim pothvatima
koji izazivaju američki utjecaj jest da je većina svijeta prilično
zadovoljna onim što je on nazvao američkom prevlašću.
No Francusku bi mogle ohrabriti nedavni prigovori japanskih
dužnosnika koji su se potužili na 'američku dominaciju' u
financijama i trgovini te japanska stajališta, koji su sklona
svrstati se u isti red s francuskima u pogledu reforme međunarodnih
financijskih institucija. U slučaju Njemačke, međutim,
Frankfurter Allgemeine Zeitung izvijestio je kako je ministar
vanjskih poslova Joschka Fischer odbio osuditi navodni američki
unilateralizam kad su pred Povjerenstvom za vanjske poslove
francuskog parlamenta tražili da ga osudi. On je umjesto toga
izjavio da su unilateralne akcije bile prvenstveno rezultat
europske neodlučnosti.
Francuska analiza očito upućuje na drugi smjer. Prošli je mjesec g.
Jospin rekao: 'Suočeni smo s novim problemom na međunarodnoj
sceni.. Sjedinjene se Države često ponašaju na unilateralan način i
imaju teškoća u preuzimanju uloge kojoj teže kao organizator
međunarodne zajednice.' (...)" Novinar navodi da je ministar
vanjskih poslova g. Vedrine u intervjuu s francuskim dnevnikom
Liberation naveo vladina gledišta o američkoj prevlasti u
današnjem globalnom svijetu.
"Da se uspije protiv 'svakodnevnih očitovanja' američke moći,
potrebno je imati metodu. Ministar Vedrine izložio ju je u pet
koraka:
1) Imati čvrste živce; 2) Ustrajati; 3) Metodično proširiti temelje
europskog dogovora; 4) Surađivati u svakoj fazi sa Sjedinjenim
Državama, kombinirajući prijateljstvo i spremnost na poštovanje, a
u svim okolnostima braniti organizirani multilateralizam i prava
Vijeća sigurnosti; 5) Politički, institucijski i mentalno
pripremati trenutak kad će Europa imati hrabrosti da ide dalje.'
G. Vedrine drži da sigurno postoji bolji način organiziranja
svijeta od njegova prepuštanja američkom unilateralizmu. (...)
Francuska je pozornost trenutačno usmjerena na reorganizaciju MMF-
a kako bi on izravnije stigao pod politički nadzor zemalja članica,
te da bi se na najmanju moguću mjeru svelo ono što se ovdje smatra
ulogom MMF-a kao instrumenta američkog utjecaja. Pravo glasa u MMF-
ovim vijećima temelji se na bogatstvu i gospodarskoj izvedbi
zemalja.
G. Chirac se na pitanje američkog unilateralizma osvrnuo nakon
primjedbi g. Jospina i g. Vedrina. Govoreći pred diplomatskim
zborom, on je izjavio da bi glavna skupština UN-a trebala
razmotriti niz načela za međunarodni poredak utemeljena na
'zajedničkom suverenitetu'.
Sa Chiracove liste od sedam načela, prvo (bez specifičnog pozivanja
na Sjedinjene Države) poziva na 'zajedničku odgovornost' u
međunarodnoj akciji. (...) Druga se načela vraćaju na istu opću
temu multilateralizma: jednakost, solidarnost i raznovrsnost među
zemljama.
G. Chirac 19. veljače putuje u Sjedinjene Države radi sastanka s
Billom Clintonom."