SPLIT, 3. veljače (Hina) - Na Gospinoj njivi uz staro marijansko svetište - Gospu od Stomorije iz 12. stoljeća trebao bi niknuti Biblijski vrt kakvim se mogu pohvaliti tek rijetke europske zemlje, a i u svijetu oni su prava rijetkost,
ističe Marijana Matas u časopisu Zadrugar. L#L "U spomen drugog došašća Svetoga Oca Ivana Pavla II. zasnovasmo Biblijski vrt u Stomoriji nad zaljevom", uklesao je, uz biblijske motive loze i masline, u pet tona teški kamen na ulazu u budući "rajski vrt" kipar Marko Gugić. Biblija spominje stotinjak biljaka, a u hrvatskom Biblijskom vrtu naći će se njih pedesetak, onih koje se mogu prilagoditi našem podneblju, kazala je prof. Ivna Bućan, koja se godinama bavi mediteranskim, te osobito biblijskim biljem. Većina biljaka što ih spominje Biblija već raste u poznatom Botaničkome vrtu škole Ostrog u Kaštel Lukšiću. Staro marijansko svetište idealno je za osnivanje takvog vrta, smatra gospođa Bućan. Naime, na Gospinoj njivi treba uz postojeće bilje zasaditi, među ostalim, rogač, mirtu, smokvu, lovor, badem, ali "pazeći da se ne oskvrne osebujnost prostora" oko Gospe od Stomorija. Prema njenim riječima, prije same sadnje biblijskog bilja valja izraditi projekte prostornog i hortikulturnog uređenja. Biblijski vrt u Hrvatskoj svakako predstavlja izniman "sakralno-hortikulturni
SPLIT, 3. veljače (Hina) - Na Gospinoj njivi uz staro marijansko
svetište - Gospu od Stomorije iz 12. stoljeća trebao bi niknuti
Biblijski vrt kakvim se mogu pohvaliti tek rijetke europske zemlje,
a i u svijetu oni su prava rijetkost, ističe Marijana Matas u
časopisu Zadrugar. L#L
"U spomen drugog došašća Svetoga Oca Ivana Pavla II. zasnovasmo
Biblijski vrt u Stomoriji nad zaljevom", uklesao je, uz biblijske
motive loze i masline, u pet tona teški kamen na ulazu u budući
"rajski vrt" kipar Marko Gugić. Biblija spominje stotinjak
biljaka, a u hrvatskom Biblijskom vrtu naći će se njih pedesetak,
onih koje se mogu prilagoditi našem podneblju, kazala je prof. Ivna
Bućan, koja se godinama bavi mediteranskim, te osobito biblijskim
biljem. Većina biljaka što ih spominje Biblija već raste u poznatom
Botaničkome vrtu škole Ostrog u Kaštel Lukšiću. Staro marijansko
svetište idealno je za osnivanje takvog vrta, smatra gospođa Bućan.
Naime, na Gospinoj njivi treba uz postojeće bilje zasaditi, među
ostalim, rogač, mirtu, smokvu, lovor, badem, ali "pazeći da se ne
oskvrne osebujnost prostora" oko Gospe od Stomorija. Prema njenim
riječima, prije same sadnje biblijskog bilja valja izraditi
projekte prostornog i hortikulturnog uređenja. Biblijski vrt u
Hrvatskoj svakako predstavlja izniman "sakralno-hortikulturni
raritet", ističe Marijana Matas.
(Hina) ld ld