ŽUPANIJSKI DOM: MATE GRANIĆ O SURADNJI S HAAŠKIM SUDOM

ZAGREB, 2. veljače (Hina) - Republika Hrvatska kao odgovoran međunarodni čimbenik treba nastaviti suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, ali i biti najčvršća u obrani svojih strateških interesa, poglavito u ukazivanju na nedosljednosti u radu Suda. Suradnja treba biti takva da se nikada ne prijeđu granice dostojanstva države. Istaknuo je to danas ministar vanjskih poslova Mate Granić podnoseći pred Županijskim domom Hrvatskog državnog sabora Izvješće o suradnji Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije od 1991. godine. #L# Dr. Granić je istaknuo da je cilj Hrvatske biti dio europskih i euroatlantskih integracija, a nikada više biti u balkanskim, južnoslavenskim državama. "Suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom definitivno je jedan od preduvjeta da Hrvatska to i postane. Ali i naše je pravo da otvoreno ukažemo na sve propuste i nedosljednosti Suda", kazao je. Pet je temeljnih prigovora Hrvatske na rad Haaškog suda: nedovoljno intenzivne istrage za zločine počinjene tijekom rata i agresije na Hrvatsku (Dubrovnik, Škabrnja, Osijek, Ćelije i dr.); nepodizanje optužnica za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Federaciji BiH (Uzdol, Grabovica, Doljani i dr.); sporost u započinjanju, i sporost u već započetim suđenjima optuženim Hrvatima iz BiH koji su u pritvoru u Haagu; stvaranje atmosfere nesigurnosti uz prijetnje u svezi operacije "Oluja"; te neuspjeh Suda u privođenju Mrkšića, Radića, Šljivančanina i Martića. Za zločine nad Hrvatima u Hrvatskoj podignute su samo dvije optužnice (Mrkšić, Radić, Šljivančanin, te protiv Martića). Hrvatska pozdravlja napore međunarodne zajednice usmjerene prema izručenju "vukovarske trojke", i najenergičnije zahtijeva uhićenje Martića. Sjena zločina "vukovarske trojke", istaknuo je Granić, ozbiljna je kušnja procesu povratka u Vukovar. Zabrinjava, naglasio je, što nitko nije optužen za zločine nad Hrvatima u BiH (Buhine kuće, Križančevo Selo), a vođenje postupka u slučaju Grabovica prepušteno je pravosudnim organima BiH. Ministar Granić drugom je skupinom problema označio pravne standarde u djelovanju Suda, uz ostalo problem sub poene, te posebice dugotrajnost postupka protiv Blaškića, odugovlačenje postupka protiv Kordića i drugih, a na primjeru kazne Anti Furundžiji (deset godina) izrazio sumnju u neujednačenost kriterija i pitanja njegove kazne sa suđenjem Blaškiću. "Vođenje postupka po načelu anglosaksonskog prava uz nedovoljnu pripremljenost optužnica glavni je uzrok dugotrajnosti postupaka", istaknuo je Granić. Izrazio je nezadovoljstvo i zabrinutost Republike Hrvatske glasinama o mogućem procesuiranju nekolicini hrvatskih generala i državnih dužnosnika odgovornih za provedbu vojno-redarstvene akcije "Oluja". "Oluja" je bila legitimna vojno-redarstvena akcija, a njezinom su provedbom stvorene pretpostavke za rješavanje krize i rata na području BiH, podsjetio je Granić. No, ocijenio je, da je hrvatsko pravosuđe bilo nedovoljno odlučno i ustrajno u procesuiranju kaznenih djela počinjenih nakon "Oluje", što je slabilo kredibilitet i međunarodni položaj Hrvatske. (Hina) bn/bm mć