ZAGREB, 1. veljače (Hina) - Ne treba dovoditi u pitanje suradnju s Haaškim sudom, no, treba jasno iskazati nezadovoljstvo njegovim radom. Neprihvatljivo je da Sud ne sudi za zločine počinjene nad Hrvatima, da nisu ispunjena obećanja
međunarodne zajednice o brzom i učinkovitom suđenju, da se u Haag privode samo Hrvati. Glavni su to naglasci s današnje rasprave na Odboru za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Odbor je podupro Izvješće o suradnji Republike Hrvatske s Haaškim sudom, posebice pet temeljnih prigovora iz toga izvješća. Pred sutrašnji nastavak 24. sjednice Županijskog doma u Saboru su se danas sastala i druga radna tijela toga doma.
ZAGREB, 1. veljače (Hina) - Ne treba dovoditi u pitanje suradnju s
Haaškim sudom, no, treba jasno iskazati nezadovoljstvo njegovim
radom. Neprihvatljivo je da Sud ne sudi za zločine počinjene nad
Hrvatima, da nisu ispunjena obećanja međunarodne zajednice o brzom
i učinkovitom suđenju, da se u Haag privode samo Hrvati. Glavni su
to naglasci s današnje rasprave na Odboru za nacionalnu sigurnost i
vanjsku politiku Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Odbor
je podupro Izvješće o suradnji Republike Hrvatske s Haaškim sudom,
posebice pet temeljnih prigovora iz toga izvješća.
Pred sutrašnji nastavak 24. sjednice Županijskog doma u Saboru su
se danas sastala i druga radna tijela toga doma.#L#
Podsjećajući da pojedini Hrvati u Haagu sjede već tri godine, Ante
Dželalija (HDZ) osobno drži da bi trebalo donijeti zaključak po
kojem se više ni jedan Hrvat ne bi mogao izručiti u Haag. Ne smije se
dopustiti procesuiranje ni jednog Hrvata dok se ubrzanim tempom ne
završe postojeći procesi, mišljenja je Ivan Marjanović (HDZ) koji
napominje da se čini kako je Haag stvoren samo za Hrvate.
Nezadovoljstvo radom tog suda iskazali su i Dragan Papac (HDZ),
Vinko Jelić Balta (HDZ), Ivana Sučec Trakoštanec (HDZ). Kao
predsjednica Odbora, Sučec Trakoštanec je predložila da Odbor u
nešto drukčijem redoslijedu prihvati pet temeljnih prigovora na
rad Međunarodnog suda i uputi ga u Županijski dom.
U temeljnim se prigovorima, uz ostalo, upozorava na nedovoljno
intenzivne istrage započete za zločine počinjene tijekom rata i
agresije na Hrvatsku; na nepodizanje optužnica za slučajeve ratnih
zločina počinjenih nad Hrvatima na području Federacije BiH; na
sporost u započinjanju suđenja optuženim Hrvatima iz BiH koji se
već nalaze u pritvoru u Haagu; na sporost u započetim suđenjima.
Odbor za nacionalnu sigurnost te Odbor za hrvatske branitelje iz
Domovinskog rata raspravili su danas izvješće Vladine Komisije za
zatočene i nestale od rujna 1997. do početka prosinca 1998.
U tom je razdoblju različitim mehanizmima riješena sudbina 414
osoba, pa se pri Komisiji vodi postupak traženja za 1795 zatočenih i
nestalih. U izvještajnom razdoblju ekshumirani su posmrtni ostaci
1447 branitelja i civila. Procesom identifikacije utvrđen je
identitet 1052 osobe.
Sjednici Odbora za hrvatske branitelje nazočni su bili
predstavnici udruga iz Domovinskog rata koji su naglasili da je
potrebno ubrzati postupke ekshumacije i identifikacije. Sadašnjim
tempom, istaknuli su, najveći broj roditelja neće dočekati istinu.
Zamijetili su također da nisu predložene aktivnosti Komisije za
buduće razdoblje, a više je puta zatraženo da se jasno kažu imena 67
osoba koje su u izvještajnom razdoblju pronađene žive.
Potporu radnih tijela Županijskog doma dobio je i Prijedlog zakona
o Državnom inspektoratu (hitni postupak). Državni bi inspektorat
objedinio poslove inspekcija koje su do sada, u prvom stupnju,
obavljali županijski ured i ured grada Zagreba. Državni bi
inspektorat imao tri područja djelovanja: gospodarsku, inspekciju
rada i tzv. tehničke inspekcije, a zakon bi osigurao jedinstveno
vođenje poslova nadzora te upravnih i kaznenih mjera.
No, članovi Odbora za zakonodavstvo, posebice predsjednik Ivan
Brleković (HDZ), zamjerili su što izvan Državnog inspektorata
ostaju veterinarska, sanitarna i građevinska inspekcija. "Trebalo
je sve inspekcije objediniti u Državni inspektorat. Očito je da za
to još nisu sazreli uvjeti", kazao je Brleković.
Članovi Odbora upozorili su i na nedovoljnu stručnost nekih
inspektora te na njihove na "subjektivne" slabosti.
Predloženi je zakon podupro i Odbor za financije i gospodarstvo,
pri čemu se Miroslav Rožić (HSP) usprotivio hitnosti postupka.
Smatra da predložena rješenja građanima neće olakšati angažiranje
inspekcije, niti smanjiti birokraciju. Posumnjao je i da zakon
omogućava "uhljebljenje" viška inspektora, na što je glavni
inspektor Branko Jordanić odgovorio da će ih nedostajati oko 150.
Potporu odbora dobio je i prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora o
financijskoj pomoći Vlade Kraljevine Belgije hrvatskoj Vladi, a
Odbor za financije amandmanom će predložiti zamjenu naziva
"financijska pomoć" u "financijska suradnja". Riječ je o zajmu
vrijednom oko 5,5 milijuna kuna, na rok od 20 godina, s godišnjom
kamatnom stopom od dva posto, a sredstava bi se koristila za
plinofikaciju Vukovarsko-srijemske županije.
(Hina) bn/bm mć