ZAGREB, 2. siječnja (Hina) - Pad realnih neto prihoda i likvidnosti hrvatskih tvrtki, uz zaustavljanje rasta industrijske proizvodnje, utjecali su lani na nezadovoljavajući rast bruto domaćeg proizvoda, objavljeno je u Makroekonomskim
prognozama Privredne banke Zagreb (PBZ). Prema procjeni glavnog ekonomista PBZ-a dr. Željka Rohatinskog, negativne su tendencije osnažene utjecajem poreza na dodanu vrijednost i lanjskim promjenama na području deviznih transakcija.
ZAGREB, 2. siječnja (Hina) - Pad realnih neto prihoda i likvidnosti
hrvatskih tvrtki, uz zaustavljanje rasta industrijske
proizvodnje, utjecali su lani na nezadovoljavajući rast bruto
domaćeg proizvoda, objavljeno je u Makroekonomskim prognozama
Privredne banke Zagreb (PBZ). Prema procjeni glavnog ekonomista
PBZ-a dr. Željka Rohatinskog, negativne su tendencije osnažene
utjecajem poreza na dodanu vrijednost i lanjskim promjenama na
području deviznih transakcija.#L#
Neto novčani primici hrvatskog gospodarstva od siječnja do
studenoga prošle godine smanjivali su se neprekidno, po stopi od
1,4 posto na mjesec. Prosječna razina neto primitaka je tako realno
smanjena za 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje 1997.
Sredstava na žiro-računima su tijekom 1998. dosegla razinu od 0,8
posto ukupnih novčanih primitaka. Prema podacima Zavoda za platni
promet, iznos nepodmirenih naloga za plaćanje porastao je za 27,1
posto ili 2,7 milijardi kuna. Njihov odnos prema novčanoj masi je u
prvih 11 mjeseci 1998. povećan u odnosu na prethodnu godinu za 26
posto.
Za razliku od tendencija u gospodarstvu, bruto naplata sredstava
proračuna i fondova lani je realno rasla po stopi od 0,5 posto na
mjesec i bila je 12,7 posto veća nego prethodne godine.
Takva kretanja rezultat su uvođenja poreza na dodanu vrijednost,
procjenjuje Rohatinski, iz čega se alimentira 46 posto ukupnih
primitaka središnje države.
Masa ukupnih neto plaća realno je u istom razdoblju rasla po stopi
od 0,4 posto na mjesec, a njezina realna razina je 5,7 posto veća
nego prethodne godine.
Silazne tendencije u kretanju osnovnih monetarnih agregata i
problemi s likvidnošću utjecali su na zaustavljanje tendencije
rasta industrijske proizvodnje. Jedino su industrijske grane s
većim udjelom izvoza u strukturi plasmana proizvoda uspjele
zadržati dotadašnju tendenciju rasta ili stagnacije proizvodnje.
Negativne promjene u kretanju industrijske proizvodnje praćene su
krajem prošle godine i usporavanjem prometa u trgovini na malo,
koji će, kako se očekuje, ostati na razini iz prethodne godine. To
će, ocjenjuje su, u posljednjem lanjskom tromjesečju rezultirati
zaustavljanjem tendencije rasta BDP-a, zbog čega bi na razini
cijele 1998. njegova vrijednost porasla tek tri posto u odnosu na
1997.
(Hina) js sbo