IZVJEŠĆE SA SJEDNICE SAVJETA HNB OD 28 SIJEČNJA

Savjet HNB o kretanjima na novčanom tržištu i bankarstvu Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici, održanoj pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, razmotrio najnovija kretanja na novčanom tržištu i bankarstvu te donio više mjera iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB-a. Najnoviji podaci govore da je izlazak nekoliko banaka s tržišta urodio povoljnim kretanjima kamatnih stopa. Te su banke u prosjeku imale osjetno više kamatne stope od solidnih banka i svojim su ponašanjem stvarale stalan pritisak na rast kamata. Na Tržištu novca Zagreb zabilježen je, doduše, porast prosječne dnevne kamate sa 15,81 posto u prosincu na prosječnih 16,10 posto u proteklom dijelu siječnja, no kod kamatnih stopa poslovnih banka prosinački podaci govore o padu u svim kategorijama. Prosječna kamata na kunske kredite bez valutne klauzule pala je u odnosu na studeni za gotovo 0,4 postotna boda, na 16,1 posto (kratkoročni krediti na 16,2 posto, dugoročni 13,3 posto). Prosječna kamata na kunske kredite s valutnom klauzulom pala je još više: s 13,6 posto u studenome na 13,0 posto u prosincu (na prosječnih 14,3 posto za kratkoročne, a 11,2 posto za dugoročne kredite). Takvo kretanje ostvareno je uz znatan porast iznosa novoodobrenih kredita u prosincu za čak 27,4 posto u odnosu na studeni. Istodobno je došlo i do pada pasivnih kamata banaka, tako da je prosječna kamatna stopa na kunske depozite smanjena u prosincu na 4,1 posto, a na devizne depozite na prosječno 4,0 posto. Povoljan je i podatak da je u prosincu došlo do porasta ukupnih deviznih depozita u vrijednosti oko 383 milijuna kuna (nešto više od 100 milijuna DEM), što govori da povjerenje u cjelinu hrvatskog bankovnog sustava nije uzdrmano krizom u nekoliko banka. Podatak da je u studenome došlo do smanjenja inozemnog neto zaduženja objašnjava da je povećana potražnja za devizama potkraj prošle godine bila izazvana u prvom redu dospijećem značajnijih obveza prema inozemstvu. Novi kredit za likvidnost Uzimajući u obzir nelikvidnost gospodarskog sustava, izazvanu prvenstveno strukturnim uzrocima, Savjet HNB odlučio je otvoriti bankama i štedionicama još jedan izvor likvidnosti kod središnje banke, ako se nađu u značajnijim likvidnosnim teškoćama koje ne mogu riješiti pomoću nekog od redovnih sekundarnih izvora likvidnosti, a nije riječ o nesolventnim bankama. To, međutim, znači da ovaj kredit nije lako dostupan poput lombardnih kredita, koji se praktički automatski odobravaju bankama koje imaju dovoljno vrijednosnih papira središnje banke ili trezorskih zapisa Ministarstva financija, pa ih u slučaju potrebe koriste i najbolje banke. Novouvedeni kredit za likvidnost namijenjen je kao svojevrsni predah onim bankama koje imaju ozbiljnijih teškoća s likvidnošću, ali i dovoljno vrijedne aktive koju bi u razdoblju korištenja tog kredita (najviše do godinu dana) mogle pretvoriti u likvidna sredstva i tako stabilizirati svoje daljnje poslovanje. Banka ili štedionica koja namjerava koristiti takav izvor likvidnosti obvezna je dostaviti izvješće i podatke o uzrocima nastale nelikvidnosti, te detaljni plan rješavanja nastalog problema, uključujući i izvješće o planiranim novčanim tokovima za sljedećih 90 dana. Kredit se može koristiti samo u sklopu mjera za poboljšanje stanja banke ili štedionice, u provedbi kojih bi sudjelovala i HNB. Taj kredit odobravao bi se uz zalog odgovarajućih vrijednosnih papira (Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija, obveznice koje amortizira ili za njih jamči Republika Hrvatska, vrijednosni papiri izdavatelja čiji su vlasnički vrijednosni papiri u prvoj kotaciji Zagrebačke burze, utrživi vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u zemljama OECD), te uz kamatnu stopu od 14 posto.