VOA 1. II. AMERIČKE MIROVNE SNAGE NA KOSOVU

GLAS AMERIKE - VOA 1. II. 1999. U prilogu Jima Randlea o debati koja je započela u Sjedinjenim Državama o sudjelovanju američkih snaga u mirovnoj misiji na Kosovu. "Čelnici nekoliko država članica NATO saveza raspravljaju o slanju vojnih snaga na Kosovo. To bi se dogodilo ako se postigne mirovni sporazum između Beograda i gerilaca Oslobodilačke vojske Kosova. Prošloga tjedna NATO savez je objavio vrlo oštro upozorenje da će izvršiti zračne napade na jugoslavenske ciljeve ako sukobljene strane ne pristupe pregovorima. No, Washington s velikim oprezom razmatra ideju o slanju američkih vojnika na Kosovo. Francuski i britanski političari najavili su da su već u ovom trenutku na Kosovo spremni poslati vojne snage. Američka vlada naglašava da će to pitanje razmotriti tek nakon potpisivanja mirovnog sporazuma. Neki članovi američkog Kongresa dijele vladin oprez. Oni misle da se američke vojnike ne bi trebalo slati u opasno područje poput Kosova, gdje Sjedinjene Države nemaju vitalni nacionalni interes. Međutim, republikanski senator John Warner, predsjedatelj Odbora za oružane snage, tako ne misli. On smatra da će mir, koji se postigne ili diplomacijom ili zračnim udarima, biti nesiguran sve dok se na terenu ne razmjeste postrojbe NATO saveza. = Na terenu trebaju biti snage NATO saveza. Američke bi postrojbe bile dio tih snaga, izjavio je nedavno senator Warner. On nalazi da će zadaća zapadnih snaga biti stabilizacija situacije, što će pak omogućiti diplomatima, Ujedinjenim narodima i nevladinim udrugama da pristupe zaraćenim stranama u njihovu procesu pomirbe. Dotajnik u Ministarstvu obrane, Walter Slocombe, nedavno je izjavio da se o ideji slanja postrojbi raspravlja, no da nije donesena konačna odluka. Jedan neimenovani visoki dužnosnik Pentagona je izjavio da ministarstvo želi da se, prije slanja vojnika na Kosovo, odrede jasni vojni ciljevi. Zapovjednici američkih oružanih snaga ne žele da vojska na Kosovu obavlja nevojne zadatke, a zabrinuti su da bi jedna takva misija mogla potrajati godinama. Američki vojni dužnosnici često se posljednjih godina žale da je vanjskih angažmana sve više, ali da se broj spremnih postrojba smanjuje, kao i to da se na vojsku troši sve manje novca. U međuvremenu, u jugoslavenskom se susjedstvu okupila znatna vojna sila NATO saveza: oko 250 zrakoplova te znatni mornarički efektivi. Zapovjedništvo NATO saveza priopćilo je da će, ukoliko dođe do intervencije, zrakoplovstvo bombardirati u bilo kojem dijelu Jugoslavije. Zračni bi udari mogli sličiti onima iz 1995. godine, kada su napadnuti srpski ciljevi u Bosni i Hercegovini. No, američki ministar obrane William Cohen upozorava da će NATO savez imati "uravnotežen pristup" kosovskom sukobu te da će pritisak biti izvršen na obje strane - i na Beograd, ali i na OVK, Oslobodilačku vojsku Kosova = Ne namjeravamo biti zračna potpora OVK. Podupiremo veću autonomiju Kosova, ali ne i neovisnost Kosova. Prema tome, naše uvjete moraju ispuniti obje strane, ne samo jedna, rekao je američki ministar obrane. Većina oružja za albanske gerilce dolazi iz Albanije. Dužnosnici NATO saveza tvrde da bi zapadne snage mogle svojim patrolama blokirati dostavu naoružanja i streljiva gerilcima. Time uzrokovana nestašica mogla bi prisiliti gerilce OVK da ipak pristupe pregovorima." (VOA)