ES-FINANCIJE-PRORAČUNI-INTEGRACIJE ES 31.I.EL PAIS-EU SREDIŠNJA BANKA ŠPANJOLSKAEL PAIS31. I. 1999.Arogancija Europske središnje banke"Njemački ministar financija Oskar Lafontaine (koji će posjetiti Španjolsku i predstaviti svoju
knjigu o globalizaciji), opet je, zbog zahlađenja u njemačkom gospodarstvu, zatražio od Europske središnje banke spuštanje kamatnih stopa kako bi se povećala potražnja. Nije poznato hoće li se opet začuti glasni povici o 'političkom upletanju' koje su predsjednik tog europskog monetarnog autoriteta Wim Duisenberg i ostali bankari uputili prije nekoliko tjedana, razljućeni kad je Lafontaine zatražio isto što i sada zahtijeva: niže kamate kako bi došlo do rasterećenja u ovoj konjunkturi.Lafontaineov zahtjev pretpostavlja, prema riječima onih koji su protiv toga prijedloga, kršenje neovisnosti Europske središnje banke, a ona joj pripada u skladu s njezinim statutom. U prvom izvješću o konjunkturi te banke, objavljenom 19. siječnja ove godine, aludira se baš na to: 'Nesamostalna središnja banka uskoro bi mogla pretrpjeti pritiske koji bi mogli naškoditi održavanju stabilnosti cijena'.
ŠPANJOLSKA
EL PAIS
31. I. 1999.
Arogancija Europske središnje banke
"Njemački ministar financija Oskar Lafontaine (koji će posjetiti
Španjolsku i predstaviti svoju knjigu o globalizaciji), opet je,
zbog zahlađenja u njemačkom gospodarstvu, zatražio od Europske
središnje banke spuštanje kamatnih stopa kako bi se povećala
potražnja. Nije poznato hoće li se opet začuti glasni povici o
'političkom upletanju' koje su predsjednik tog europskog
monetarnog autoriteta Wim Duisenberg i ostali bankari uputili
prije nekoliko tjedana, razljućeni kad je Lafontaine zatražio isto
što i sada zahtijeva: niže kamate kako bi došlo do rasterećenja u
ovoj konjunkturi.
Lafontaineov zahtjev pretpostavlja, prema riječima onih koji su
protiv toga prijedloga, kršenje neovisnosti Europske središnje
banke, a ona joj pripada u skladu s njezinim statutom. U prvom
izvješću o konjunkturi te banke, objavljenom 19. siječnja ove
godine, aludira se baš na to: 'Nesamostalna središnja banka uskoro
bi mogla pretrpjeti pritiske koji bi mogli naškoditi održavanju
stabilnosti cijena'.
Najveće iznenađenje toga pretjeranoga žara vidi se pri čitanju
izvješća Europske središnje banke. Jer, za početak, u njemu se od
europskih vlada zahtijeva reforma tržišta radne snage zbog njihove
prevelike ukočenosti. Kako dočekati takvo mišljenje Europske
središnje banke o gospodarskoj politici koja se nje zapravo ne
tiče? Financijsko upletanje? Kako protumačiti dvostruka mjerila
toga monetarnog autoriteta koji toliko pazi na svoje ciljeve, a
zanemaruje tuđe?
U izvješću stoji da 'postoje brojni dokazi da se države na području
koje je uvelo euro moraju suočiti s mnogim strukturalnim izazovima,
a među njima se posebno ističe problem visoke nezaposlenosti'. Taj
problem izaziva 'postojanje krutih tržišta dobara i radne snage', a
ona su, opet, 'rezultat pretjerano velikog i lošeg reguliranja'. I
tu Europska središnja banka zahtijeva ublažavanje tih krutosti,
ali ne na bilo koji način, nego 'na djelotvoran način'. 'Pokušaj
smanjivanja nezaposlenosti inflacijskom monetarnom politikom bio
bi, na kraju krajeva, kontraproduktivan, budući da bi takva
politika dovela samo do ugrožavanja stabilnosti cijena, a to je
temelj trajnog i održivog porasta broja novih radnih mjesta'.
Neovisnost Europske središnje banke i sadržaj njezina djelovanja
bio je tema nekih rasprava, a one još nisu dovršene. Francuski
ekonomist Jean Paul Fitoussi skrenuo je pozornost na sve veći broj
'nedemokratskih' ustanova u našim državama. Drugim riječima, na
ustanove koje ne ovise o političkoj vlasti, koje ograničavaju
područje na koje vlade mogu utjecati. A sve je češće tumačenje prema
kojemu je postojanje takvih 'nedemokratskih' ustanova plod
nesklonosti tehnokrata da poštuju suverenost naroda i njihove
želje da se zaštite od demokratskog sustava.
S druge strane, dobitnik Nobelove nagrade Franco Modigliani
napisao je članak, zajedno s profesorom La Malfom, u kojemu dovode u
pitanje stupanj neovisnosti Europske središnje banke na putu prema
euru i brane reviziju njezinih statuta kad je riječ o 'održavanju
stabilnosti cijena' i činjenici da Europska središnja banka ne može
'tražiti ni prihvaćati upute zajedničkih organizama, ni od vlada
država članica, ni od bilo koje druge ustanove'. I tu nastaje
raspra. Osobito o tome ne događa li se upletanja u suprotnom smjeru
od onoga zbog kojega nastaje graja", piše Joaquin Estefania.