ZAGREB, 28. siječnja (Hina)- Mađarski premijer Viktor Orban, koji u četvrtak dolazi u trodnevni službeni posjet Hrvatskoj, jedan je od naistaknutijih predstavnika nove, mlade, generacije istočnoeuropskih državnika, koji sa svojim
modernim političkim pristupom, ambicioznim razvojnim programima i vizijom budućnosti postupno smjenjuju generaciju disidenata koja je obilježila prvo postkomunističko desetljeće u mladim demokracijama srednje i istočne Europe.
ZAGREB, 28. siječnja (Hina)- Mađarski premijer Viktor Orban, koji u
četvrtak dolazi u trodnevni službeni posjet Hrvatskoj, jedan je od
naistaknutijih predstavnika nove, mlade, generacije
istočnoeuropskih državnika, koji sa svojim modernim političkim
pristupom, ambicioznim razvojnim programima i vizijom budućnosti
postupno smjenjuju generaciju disidenata koja je obilježila prvo
postkomunističko desetljeće u mladim demokracijama srednje i
istočne Europe.#L#
Orban, koji je sa svojih 35 godina tek treći najmlađi predsjednik
vlade u Europi, utemeljitelj je i predsjednik Saveza mladih
demokrata-Mađarske građanske stranke (Fidesz-MPP), najjače
stranke vladajuće kolicije desnog centra, koja je na
prošlogodišnjim svibanjskim izborima porazila socijaliste.
Utemeljivši Fidesz kao protutežu Ligi mladih komunista, Viktor
Orban je u mađarsku politiku ušao na velika vrata u lipnju 1989.
kada je na pokopu prenesenih posmrtnih ostataka vođe ustanka iz
1956. Imre Nagya, postao prvi mađarski političar koji je javno
zatražio da 200.000 sovjetskih vojnika napusti zemlju.
Glede odnosa s Hrvatskom, Orban je najavio otvaranje novog
poglavlja istaknuvši kako je "Hrvatska vrlo važan partner u
promišljanju pririteta mađarske vanjske politike" i izrazivši
spremnost za stvaranje "strateškog partnerstva" između dviju
zemalja.
Rođen je 31. svibnja 1963. u Szekesfehervaru, u središnjem dijelu
zemlje. Završio je naprestižniji mađarski pravni fakultet Eotvos
Lorand (1982-1987), na kojem je 1983. s grupom mladih
intelektualaca osnovao Kolegij Istvan Bibo, kao forum za raspravu o
zapadnoj demokraciji i drugim političkim pitanjima.
Godine 1989. studira povijest političke filozofije engleske
liberalne politike na Sveučilištu Oxford. Za zastupnika u
parlamentu biran je 1990. i 1994., gdje je bio na čelu kluba
zastupnika Fidesza i od 1994. predsjednik Odbora za europske
integracije.
Nakon pobjede na izborima formira koalcijsku vladu s Mađarskim
demokratskim forumom i Nezavisnom strankom malih posjednika.
Ambiciozni program koji je pred sebe i svoju stranku postavio za
dolazak na vlast najbolje definira njegova najcitiranija rečenica
iz predizborne kampanje 1998. - "Fidesz želi više od promjene
vlade, ali manje od promjene sustava".
U svom programatskom interviewu listu Europai Utas, s kraja 1998.,
Orban svoje ambiciozne postavke pojašnjava namjerom nastavljanja
institucija promjene režima iz 1990., ali na novim načelima. Pored
ostvarenih ciljeva, u koje ubraja institucionalne i ustavne
promjene i izgradnju tržišnog gospodarstva, on kao glavne idejne
zadaće svoje vlade postavlja promjenu elite i rehabilitaciju
nacije.
Neuspjeh u pokušaju promjene elite, Orban pripisuje metodama i
stilu vladanja prve demokratske vlade iz 1990., koja nije
inzistirala na podnošenju računa i odgovornosti za prošlost, što je
za posljedicu imalo manipuliranje državnom i stranačkom imovinom i
zadržavanje centara moći u rukama stare elite. Zbog toga je 1990.
ostvarena samo redistribucija položaja u mađarskom društvu,
umjesto novog socijalnog, etičkog i gospodarskog početka za
zemlju, što je po njemu zadaća i odgovornost nove vlade, posebno
prema mladoj generaciji koja je glasovala za Fidesz-MPP.
Rehabilitaciju nacije Orban vidi kao rehabilitaciju nacionalno
usmjerenog mišljenja, nacionalnih interesa, nacionalne kulture i
nacionalne baštine. Ta bi društvena, moralna i nacionalna obnova
trebala po Orbanu voditi do povratka sustava vrijednosti
građanskog društva, kakvo je u zemlji postojalo početkom stoljeća,
u svakodnevni život. Te građanske vrijednosti, zatomljene tijekom
komunističke vladavine, nužne su i kao korektiv potrošačkog
kapitalizma i potrošačkog mentaliteta koji su potpuno ispunili
svojevrsni moralni vakum društava istočnog lagera.
Za ostvarenje i učvršćenje građanske Mađarske kao svog glavnog
cilja, Orbanova vlada postavila je sebi u zadaću reformu niza
državnih i društvenih struktura, počev od same vlade koja se
počinje preoblikovati u kancelarski tip, pa preko jačanja
institucija pravne države i građanskog društva, razvoja obrazovnog
sustava, reforme sustava zdratvstvene i socijalne skrbi i politike
politike prema obitelji, do zaštite nacionalne kulture i baštine i
pomoći crkvi.
Posebu pozornost Orbanova vlada obraća problemu nataliteta,
upozoravajući da će sa zadržavanjem sadašnjih negativnih trendova
za 27 godina stanovništvo sa sadašnjih 10 posto pasti na 7.5
milijuna, i uvodeći porezne olakšice za brojnije obitelji.
U gospodarstvu je Orbanova vlada preuzela makroekonomsku politiku
svojih prethodnika, a svojim mjerama smanjenja poreza i socijalnih
davanja, poticanja obrazovanja i prekvalifikacija, želi pojačati
kompetitivnost Mađarske kao jedne od vodećih zemalja u
traniziciji, koja je privukla rekordnih 17 milijardi dolara
stranih ulaganja, i bilježi stalni 10 postotni rast industrijske
proizvodnje, rast izvoza po stopi od 20 posto godišnje, i daljnji
pad nezaposlenosti i inflacije.
Među prioritete aktivne vanjske politike, Orbanova vlada stavlja
ulazak u NATO, koji je na pragu, zaštitu nacionalnih interesa u
procesu približavanja Europskoj uniji, srdačnu politiku prema
susjedima radi učvrščenje regionalne stabilnosti i podršku
izvangraničnim Mađarima.
(Hina) dh sl