ŽUPANIJSKI DOM: RASPRAVA O STRATEGIJI PROMETNOGA RAZVOJA

ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Uz godišnji rast brutodomaćega proizvoda (BDP) od šest posto i stopu izdvajanja od pet posto BDP-a u prometni sustav Hrvatska bi do 2010. u taj sustav mogla uložiti 19,9 milijarda dolara. Od planiranih izdvajanja 40 posto bi se namijenilo cestama, 25 posto željeznicama, 20 posto pomorskomu prometu, 10 posto transportnom i pet posto zračnom prometu. To je istaknuo ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec, predstavljajući danas hrvatsku strategiju prometnoga razvoja zastupnicima Županijskoga doma Hrvatskoga državnog sabora. #L# Strategija predviđa da se u cestovnome prometu do 2005. izgradi oko 400 kilometara novih cesta (autocesta i poluautocesta), a do 2013. - 557 km. No Hrvatska, kazao je Lužavec, treba 900 km novih cesta, pa će za razvoj prometnoga sustava osim proračunskoga biti potrebno i što više novca iz inozemstva i to koncesijama i povoljnim zajmovima (na 15 i više godina). Lužavec je istaknuo da prednost ima cesta Rijeka - Karlovac - Zagreb - Varaždin - Goričan koja se gradi. Za ličko-dalmatinski smjer Lužavec je iznio više prijedloga glede trase kroz Liku i preko BiH. No veza hrvatskoga juga i sjevera ne može dugo čekati pa treba što više ulagati u sadašnju cestu kroz Liku, istaknuo je. Osim tih prednost imaju i posavsko-zagorski, jadranski i slavonsko- neretvanski smjer. Zastupnici su se složili da treba donijeti prometnu strategiju, ali su upozorili da su nejasni prioriteti, odnosno da, kako je rekao Ivan Ninić (Klub SDP-a), ne može svih pet smjerova imati prednost. Planiranih 20 milijarda dolara za prometni sustav ipak je suviše velika svota za "opustošeno hrvatsko gospodarstvo i u vrijeme svjetske gospodarske krize, istaknula je Tereza Ganza-Aras (Klub LS-a). Predložila je da se o strategiji raspravlja u dva čitanja i da se do drugoga čitanja dostavi i strategija željezničkoga prometa. U opširnoj raspravi zastupnici su upozorili da prometno treba povezati hrvatski sjever i jug. Danas se vlakom od Zagreba do Splita putuje gotovo 10 sati, automobilom pet do šest sati, a ako bi se vozilo po proipisima, to bi trajalo i 10 sati, objasnio je Ivan Škarić (Klub HSLS-a). Zadnjih godina raspravlja se o mogućim četirima inačicama ceste prema Splitu i Dubrovniku, a zapravo nemamo ni jednu, kazao je Škarić, izrazivši nadu da će sadašna trasa preko Plitvica uskoro, kao što se i predviđalo, biti brza cesta. Svoje zauzimanje da cesta Macelj - Zagreb - Knin - Split ima prednost Zvonimir Puljić (HDZ) potkrijepio je podatcima da je ona najopterećenija prometnica. Sada njome prolazi više od sedam tisuća vozila na dan, a procjenjuje se da će ih 2010. biti više od 16.000. Neki su zastupnici zamjerili što se strategijom predviđa više cestovnih pravaca prema Splitu i Dubrovniku (lička trasa i trasa kroz BiH) pa je, primjerice, i Vladimir Mesarić (KDM) zatražio da se odredi samo jedna. Zastupnici su zatražili i veća izdvajanja za obnovu lokalnih cesta jer je 15 posto od ukupne svote za ceste, po ocjeni Željka Peceka (Klub HSS-a), premalo za te namjene. Više je zastupnika prigovorilo i neujednačenosti razvoja pojedinih pometnih grana. U strategiji je prednost posve dana cestovnom prometu, a željeznice, prometnice budućnosti, u drugom su planu, rekla je Ganza-Aras. U raspravi je pak istaknuto da u prioritete treba uključiti i obnovu unske pruge, jer je ona važna za splitsku, zadarsku i šibensku luku, te da strateška odrednica mora biti i željezničko povezivanje Istre s ostalim hrvatskim krajevima. Rasprava o strategiji prometnoga razvoja bit će nastavljena nakon stanke. (Hina) bn gk