ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Nastavak gospodarske krize u Latinskoj Americi bio je uzročnikom osjetno nižih cijena dionica na vodećim europskim burzama prošloga tjedna. Najjači pad vrijednosti doživio je indeks Londonske burze
FTSE-100 i to za 4,29 posto na 5861,2 boda. (tablica i grafikon: indeksi.tif i tecaj.tif)
ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Nastavak gospodarske krize u
Latinskoj Americi bio je uzročnikom osjetno nižih cijena dionica na
vodećim europskim burzama prošloga tjedna. Najjači pad vrijednosti
doživio je indeks Londonske burze FTSE-100 i to za 4,29 posto na
5861,2 boda. (tablica i grafikon: indeksi.tif i tecaj.tif) #L#
Burzovni trgovci diljem svijeta strahuju da bi brazilska
devalvacija mogla ustalasati i druga tržišta u razvoju. Ako
brazilski izvoz postane jeftiniji, to bi moglo prouzročiti
devalvaciju i u susjednim zemljama, posebice u Argentini.
No, krivac padu vrijednosti FTSE-100 nije bio samo preokret u
Brazilu, nego i veći pad cijena dionica tamošnjih
telekomunikacijskih i farmaceutskih tvrtki.
Na franfurtskom tržištu kapitala vrijednost službenog indeksa
DAX-30 uzdrmale su prognoze poslovodstva Siemensa AG da bi se rast
prodaje u ovoj godini mogao usporiti. Stručnjaci iz njemačke
automobilske industrije najavili su, pak, određene
racionalizacije u poslovanju da bi mogli gospodarski "preživjeti"
godinu. Razina DAX-30 spustila za 1,35 posto na 5008,21 bod.
Pariški CAC-40 je prošloga tjedna izgubio na vrijednosti 3,19 posto
i zaustavio se na 4019,33 boda.
Protekloga tjedna trgovci na Wall Streetu su s posebnom pozornošću
pratili izlaganja američkog predsjednika Billa Clintona i prvog
čovjeka Feda Alana Greenspana. Clinton se usredotočio na uspjehe
američke ekonomske politike; Greenspan je istaknuo rast deficita
vanjsko-trgovinske bilance, koji se prvenstveno odnosi na
negativno gospodarsko okružje, tj. brazilsku krizu, koja
predstavlja veliki rizik za američke dionice.
Vrijednost Dow Jones indeksa pala je 2,51 posto na 9120,67 bodova.
Na tokijskoj burzi indeksu Nikkeiu je porasla razina za 2,53 posto
na 14.154,40 bodova.
Na svjetskim deviznim tržištima američka valuta je protekloga
tjedna ojačala u odnosu na euro 0,18 posto na 1,1604 eura, te prema
njemačkoj marki 2,03 posto na 1,6843 marke. Prema drugim
značajnijim svjetskim valutama tečaj dolara je oslabio. Tako je
prema japanskom jenu pao 0,94 posto na 113,59 jena, prema
švicarskom franku 0,31 posto na 1,378 franaka, te prema talijanskoj
liri 0,25 posto na 1667,47 lira. Britanska je funta u odnosu na
"zelenu" valutu osnažila 0,18 posto i krajem tjedna mogla se
promijeniti po 1,6538 dolara.
(Hina) alt vel