IT-hladni rat, diplomati, krize REPUBBLICA 22. I. KISSINGER-EXYU-EUROKOM ITALIJALA REPUBBLICA22. I. 1999.Kissinger je htio zaustaviti Mora"'Demokršćanska stranka ima jako slabe čelnike ', kazao je Henry Kissinger, šaleći se na račun
predsjednika vlade Alda Mora zbog njegove 'sklonosti da se uspava dok se govori'. Bio je 21. listopad 1975.Kissinger se nije povjerio nekom vjernom prijatelju ni prijatelju s kojim ide na utakmice, ni suradniku iz State Departmenta, nego Deng Xiaopingu, tada dopredsjedniku vlade Narodne Republike Kine, s kojim se susreo u Pekingu tijekom jedne od tajnih diplomatskih misija za ponovno zbližavanje između Sjedinjenih Država i Kine.S Dengom, američki državni tajnik govorio je i o povijesnom kompromisu Enrica Berlinguera, tražeći kinesku pomoć kako bi ga zaustavio putem nekih veza sa socijalistima, 'Eurokomunisti će svojim lošim primjerom svima dati lekciju', bio je flegmatični i ironični odgovor pekinškog čelnika.Antipatija Kissingera prema demokršćanima, Berlingueru i poglavito prema Moru bila je djelomice poznata. 'No jedan niz top secret dokumenata dobivenih iz pismohrane National securityija
ITALIJA
LA REPUBBLICA
22. I. 1999.
Kissinger je htio zaustaviti Mora
"'Demokršćanska stranka ima jako slabe čelnike ', kazao je Henry
Kissinger, šaleći se na račun predsjednika vlade Alda Mora zbog
njegove 'sklonosti da se uspava dok se govori'. Bio je 21. listopad
1975.
Kissinger se nije povjerio nekom vjernom prijatelju ni prijatelju s
kojim ide na utakmice, ni suradniku iz State Departmenta, nego Deng
Xiaopingu, tada dopredsjedniku vlade Narodne Republike Kine, s
kojim se susreo u Pekingu tijekom jedne od tajnih diplomatskih
misija za ponovno zbližavanje između Sjedinjenih Država i Kine.
S Dengom, američki državni tajnik govorio je i o povijesnom
kompromisu Enrica Berlinguera, tražeći kinesku pomoć kako bi ga
zaustavio putem nekih veza sa socijalistima, 'Eurokomunisti će
svojim lošim primjerom svima dati lekciju', bio je flegmatični i
ironični odgovor pekinškog čelnika.
Antipatija Kissingera prema demokršćanima, Berlingueru i
poglavito prema Moru bila je djelomice poznata. 'No jedan niz top
secret dokumenata dobivenih iz pismohrane National securityija
daju nove elemente' objasnio je Repubblici William Burr. Koji je,
nakon šest godina istraživanja na sveučilištu George Washington,
upravo objavio knjigu 'The Kissinger Transcript', sa stenografskim
bilješakama tajnih sastanaka između Washingtona i Pekinga.
Javno objavljene isprave omogućuju da se bolje shvati stajalište
vanjske politike Sjedinjenih Država tih godina, tijekom kojih je, u
Italiji, dominirala rasprava o 'političkom kompromisu' a, u
Jugoslaviji, neizvjesnosti glede razdoblja nakon Tita.
Sjedinjene Države su bile spremne iskoristiti sva sredstva, pa i
vojni odgovor, samo kako bi izbjegle ponavljanje Čehoslovačke,
odnosno sovjetsku okupaciju Beograda. 'Nakon Titove smrti sve se
može dogoditi' kazao je Kissinger, u listopadu 1975., u vrlo
neformalnom razgovoru s Dengom (koji je neumorno koristio posudu za
pljuvanje). 'Moglo bi biti mnogo separatista, rascjep komunističke
partije, vojna intervencija'.
Sjedinjene Države su Jugoslaviju opskrbile oružjem i već su
proučavale planove za suprotstavljanje sovjetskim tenkovima,
obavijestivši o tome kancelara Helmuta Schmidta i druge europske
vlade, isključujući talijansku. 'Najbolji način ulaska u
Jugoslaviju je preko Italije, no to je logistički jako teško',
napomenuo je Kissinger, zatraživši od sugovornika procjenu
talijanske političke situacije.
'Teško je shvatiti kamo ona ide', odgovorio je Deng. 'Možda vi
Amerikanci imate jasnije ideje o tome'. Kissinger mu je odmah
odgovorio: 'Talijanski predsjednici vlade mijenjaju se više puta
tijekom jedne godine. To je uvijek ista skupina, no vladajuća
skupina u demokršćanskoj stranci nije baš disciplinirana. Mi se u
potpunosti protivimo onome što se u Italiji naziva povijesnim
kompromisom i talijanskim komunistima ne dajemo vize za Sjedinjene
Države. U biti, vi Kinezi bi mogli biti korisni u Italiji, barem kod
nekih socijalista'", piše Arturo Zampaglione.