BILDT I DALJE FEDERIRA NA BALKANU

STOCKHOLM (Hina), 22. siječnja - Ideja da bi dugoročno rješenje kosovskog problema trebalo tražiti izvan sklopa sadašnjega srbijanskog ustava, što je švedski političar Carl Bildt danas iznio na međunarodnom skupu u Ateni, vezana je za širu koncepciju koju je on ovih dana izložio u švedskim medijima. #l# U članku u dnevniku "Aftonbladet" zacrtao je Kosovo kao treću republiku unutar reformirane SRJ, koja bi bila dio "čvrste Europske zajednice za cijelo područje južno od Slovenije i sjeverno od Grčke". Bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH smatra da je glavni problem što se rješenja za Balkan traže odvojeno i kratkoročno pa se tako npr. "sve se češće kaže kako bi se sve riješilo da Milošević otiđe... Demokratizacijom Srbije napravio bi se svakako odlučan korak prema miru" ali treba imati u vidu da je "sukoba i ratova na tom području bilo i prije njega". Povijesno naslijeđeni višenacionalni kulturni mozaik gotovo je onemogućio povlačenje granica između naroda u tom dijelu Europe. Nastojanja da se stvore nacionalne države, u kojima se nitko nije mogao zamisliti kao manjina, ojačala su fundamentalistički nacionalizam i dovele do etničkog čišćenja, smatra Bildt. On je ranije iskazao mišljenje da je rat na području bivše Jugoslavije prvotno izazvan "problemima Srba u Hrvatskoj" a "prerano priznanje Hrvatske" povezuje s rasplamsavanjem rata u Bosni. Tamo je "jedna europska muslimanska kultura pritješnjena između pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata a sve tri žele države u kojima će biti u većini. Iz te perspektive švedski političar zaključuje da se "ne može nastaviti stvaranjem malih državica na Balkanu". Ostvarenje neovisnog Kosova "odmah bi navelo i Srbe i Hrvate u Bosni da zahtijevaju vlastite države: Ne možemo nametnuti mir u Kosovu na račun novog rata u Bosni". Osim toga "nitko zapravo ne vjeruje u provedivost rješenja s dvije susjedne albanske države... jer već i današnja Albanija pati od teških regionalnih i drugih napetosti". S druge strane, na Kosovu je moguće jedino političko rješenje a ono je, s obzirom na stupanj gorčine i prolivenu krv, nemoguće ostvariti unutar Srbije. Uostalom, podsjeća Bildt, u Srbiji koja bi uključivala Kosovo, Srbi bi se zbog razlika u prirastu stanovništva već za jedan ili dva naraštaja našli u manjini. Kao jedan od ozbiljnijih kandidata za budućeg vanjskopolitičkog glasnogovornika Europske unije Bildt izlaz iz dileme oko Kosova traži u "federativnim rješenjima unutar europskog okvira". U razgovoru emitiranom na švedskom radiju u petak ujutro Bildt se trudio da izbjegne naziv Jugoslavija za svoj prijedlog "europske strukture za suradnju u regiji južno od Slovenije i sjeverno od Grčke" unutar koje bi pak republike Kosovo, Crna Gora i Srbija usko surađivale u posebnoj jedinici". Osvrćući se na "regionalni pristup" Europske unije, švedski političar prosuđuje da se stavlja prejak naglasak na razvitak bilateralnih odnosa između Unije i pojedinih država. On zagovara multilateralni odnos s regijom u cjelini kako bi na taj način prisilio tamošnje države na međusobnu suradnju. Najvažniji je argument pri tome želja "svih njih da budu normalni... da budu dio Europe, koja surađuje". Ta se želja, međutim, neispunjiva jer su im gospodarstva preslaba a kod mnogih od njih je i demokratska struktura manjkava. "Stvorimo zato nešto između sadašnjega stanja i onoga što bi jednoga dana mogla biti puna europska integracija". U novinarskim osvrtima na švedskom radiju izneseno je mišljenje da Bildtovi prijedlozi pretpostavljaju da će "albansko pitanje eksplodirati i da daytonski proces tone". To može dovesti do zahtjeva za novom međunarodnom konferencijom i nekim super-Dayton- sporazumom pri čemu bi EU kao mamac nevoljkim kandidatima rabila gospodarska jamstva i neku vrst prvog stadija ulaska u članstvo. Bildtov program treba, prema mišljenju jednog vanjskopolitičkog novinara intervjuiranog u istoj emisiji radija, shvatiti kao jasnu kritiku američkog izaslanika Richarda Holbrookea koji pokušava zadržati Kosovo u nekoj Srbiji. Bildt zastupa politiku koja mimoilazi SAD kao dominirajući svjetski politički čimbenik i daje Europskoj uniji odlučujuću ulogu u rješavanju krize na jugoistoku Europe. (Hina) bsal dr