IZJAVA O POLOŽAJU HRVATSKOGA JEZIKA I JEZIKOSLOVLJA

ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje prof. dr. Miro Kačić dosatavio je danas Hini izjavu sudionika Okruglog stola o "Položaju hrvatskoga jezika i jezikoslovlja". Skupu su 19. siječnja u Zagrebu u sklopu Dana tog instituta pribivali predstavnici hrvatskih ustanova kojima je skrb za hrvatski jezik jedna od važnijih zadaća. Izjavu prenosimo u cijelosti.#L# "1. Položaj hrvatskoga jezika ne zadovoljava ni u hrvatskome školstvu, ni u hrvatskoj znanosti, ni u sredstvima javnoga priopćavanja. Istaknuta je potreba zanimanja za projekte iz hrvatskoga jezika i jezikoslovlja, a u sklopu toga i pojačana financiranja tih projekata kako bi se mogli ostvariti do sada neostvareni projekti za koje hrvatska država mora imati posebno zanimanje. Radi toga potrebno bi bilo jezikoslovne ustanove od posebnoga nacionalnoga interesa kadrovski i prostorno povećati, u skladu s potrebama, a i s praksom u drugim zemljama. Mnogi sudionici razlog takvu stanju nalaze i u lošem ustroju nastavnih planova u kojima je hrvatski jezik nedovoljno i neadekvatno zastupljen. Istaknuto je također da za izobrazbu kroz školski sustav nedostaju potrebni priručnici. Rečeno je i da bi valjalo napisati ili prevesti neke priručnike za pouku hrvatskoga jezika na stranim sveučilištima. U tom je smislu istaknuta važnost ustrojavanja udruga prijatelja hrvatskoga jezika i organiziranja znanstvenih savjetovanja sa slavistima na sveučilištima u svijetu. Treba se više brinuti i za lektorate u slavenskim zemljama jer se pokazuje da u poredbenim slavističkim studijima nedostaju podaci iz kroatistike, pa im često služe oni iz serbokroatističkoga područja. Zapažena je i prilična neupućenost stranih slavista u kapitalna djela hrvatskoga jezikoslovlja i hrvatske filologije uopće. 2. Izraženo je nezadovoljstvo s položajem hrvatskoga jezika u slavističkim ustanovama u svijetu. Profesori još uvijek problem hrvatskoga jezika razmatraju u sklopu serbokroatistike. Njihove knjižnice nemaju posebne hrvatske odjeljke, a nedostaju i prikladni hrvatski udžbenici. 3. Istaknuto je da je potrebno njegovati govorni i pisani jezični izraz, posebice u školskom sustavu i u sredstvima javnog priopćavanja. U tome smislu treba, primjerice, provoditi strože audicije za primanje spikera i novinara na kojima će se uz opću naobrazbu provjeravati poznavanje hrvatskoga jezika i izražavanje tim jezikom. 4. Pokazalo se da je potrebna svestranija suradnja svih ustanova koje se izravno ili posredno bave hrvatskim jezikom kako bi mogli udovoljiti naraslim potrebama koje se nameću na svim društvenim i znanstvenim područjima uključujući i teološko. Zaključeno je stoga da će se ovakve rasprave o hrvatskom jeziku održavati i dalje u nadi da će se na idućim Danima Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, u primjerenome prostoru, moći utvrditi da se otišlo dalje od sadašnjeg stanja", stoji u izjavi s kojom su se složili sudionici Okrugloga stola. (Hina)pp mc