RASPRAVA O POLOŽAJU HRVATSKOGA JEZIKA

ZAGREB, 19. siječnja (Hina)- Tridesetak predstavnika nacionalnih institucija, fakulteta i odgovarajućih državnih ministarstava, jezikoslovaca i lingvista okupilo se danas na okruglom stolu o temi "Položaj hrvatskoga jezika i jezikoslovlja". Skup je organiziran u sklopu "Dana Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje", stožerne nacionalne institucije koja skrbi o jeziku a ovih dana proslavlja drugu godinu djelovanja.#L# Skup je otvorio ravnatelj Instituta Miro Kačić koji je istaknuo da se ne može govoriti o položaju hrvatskoga jezika a da se istodobno ne govori o položaju humanističkih znanosti u nas. Kačić tvrdi da položaj jezika s ozbirom na njegovu važnost nije zadovoljavajući. On poziva na suradnju sve institucije i stručnjake da se ujedine oko skrbi za jezik kao bitnu odrednicu nacionalnog identiteta. Akademik Rudolf Filipović zalaže se za suradnju među inistucijama, primjerice Institom za hrvatski jezik, HAZU, Maticom hrvatskom, Filozofskim fakultetom i drugima u izradi znanstvenih projekata s područja jezikoslovlja. Predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić istaknuo je da je MH kroz svoju povijest odigrala značajnu ulogu u očuvanju i razvoju hrvatskoga jezika, potkrijepovši to podacima da je MH tiskala sva temeljna djela hrvatske književnosti i hrvatskoga jezika. Matica dodao je Bratulić i danas veliki dio posla usmjerava na izdavanje djela iz filologije, opremajući lektorate, fakultete knjižnice i ostale institucije. Profesor Filozofskog fakulteta, insitucije kojoj je temeljni zadatak proučavanje hrvatskoga jezika, Stipe Botica, uputio je poziv sudionicima da pomognu jačanje i ugled jezika danas, u vrijeme kada su otklonjene sve ideološke prepreke u proučavanju u razvitku hrvatskoga jezika. Dekan Katoličkog bogoslavnog fakulteta Tomislav Ivančić naglasio je veliku potrebu u kultiviranju jezika i načinu da se teološki sadržaji na najbolji mogući načim izraze hrvatskim jezikom, pri čemu je nadasve bitna izrada znanstvene teološke terminologije. Akademik Dalibor Brozović istaknuo je kako se upravo u izdanjima Leksikografskog zavoda provodi najbolja moguća transkripcija i transliteracija hrvatskoga jezika. Govorio je i o pložaju kroatistike u okviru komparativne slavistike i mjestu hrvatske indoeuropeistike, zalažući se za otvaranje što većeg broja lektorata hrvatskoga jezika u svijetu, a osobito u slavenskim zemljama. Akademik Stjepan Babić je ukazao da nema dovoljno normativnih priručnika hrvatskoga jezika i postavio pitanje izrade rječnika hrvatskoga jezika. Upozorio je na slabljenje utjecaja Matice hrvatske i na nekadašnju zapaženu djelatnost Hrvatskoga filološkog društva čija je funkcija danas marginalizirana. Podsjetio je da je formirano Vijeće za norme hrvatskoga jezika i pozvao Insititut i sve koji se bave jezikom na zajedničku suradnju, ustvrdivši da je na ovom području u komunizmu bilo više zajedništva među stručnjacima i institucijama. (Hina) ta il