U ŠKOLAMA PREDAJE 1728 NESTRUČNIH NASTAVNIKA NASTAVNICI ODLAZE NA BOLJE PLAĆENE POSLOVE

ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Manjak nastavnika i učitelja jedan je od problema hrvatskoga školstva. Iako taj problem još nije akutan i nerješiv, on bi to mogao postati ako ga prosvjetne vlasti zanemare. U osnovnim i srednjim školama danas predaje 1728 "nestručnih nastavnika", a taj bi broj uskoro mogao biti veći zbog odlaska starijih nastavnika u mirovinu i mlađih na bolje plaćena mjesta. #L# Po podatcima Ministarstva prosvjete i športa, osnovnim i srednjim školama danas ponajviše nedostaju nastavnici engleskog, njemačkog i hrvatskog jezika, a zatim matematike i razredne nastave. U osnovnim školama manjka 4,2 posto nastavnika odgovarajuće stručne spreme i 3,4 posto u srednjim školama. Zbog toga u srednjim školama radi 567 "nestručnih nastavnika", koji u prosjeku održavaju 12 sati nastave tjedno, a u osnovnima, od ukupno 27.924 prosvjetara, predaje 1161 "nestručan nastavnik". "Do manjka nastavnika s točno propisanom stručnom spremom za pojedine predmete dolazi zbog bijega iz školstva u druge, unosnije djelatnosti", rekao je Ivan Janeš, zamjenik ministra prosvjete i športa. Podnaslov: Različiti podatci o manjku nastavnika U nedostatku odgovarajućih nastavnika, nastavu drže inženjeri, ekonomisti i drugi stručnjaci, koji uz svoj predmet održavaju nastavu i iz predmeta za koji nemaju odgovarajuće akademsko zvanje, ali su obrazovani na način da su te predmete slušali i polagali kao posebne kolegije na studiju. Škola ih imenuje kao privremenu zamjenu, no oni nisu bez dovoljnog znanja predmeta koji im se privremeno povjeravaju, i stoga ih nije ispravno nazivati nestručnjacima, ističe Janeš. Ipak, rekao je, Ministarstvo nije zadovoljno takvim rješenjem problema, pa stoga priprema novelaciju pravilnika o potrebnoj vrsti stručne spreme. Procjenjujući "kvalitetu" nastave u školama, Savez je školskih sindikata izračunao da oko 60.000 učenika osnovnih škola nema stručno zastupljenu nastavu iz engleskoga jezika jer nedostaje 186 nastavnika engleskog. Za matematiku nedostaje 95 nastavnika, pa tako 20.000 učenika osnovnih škola sluša osobu nekompetentnu za taj predmet. Oko 17.400 učenika nema stručno zastupljenu nastavu hrvatskog jezika jer manjka 116 nastavnika. Nedostaje i 105 nastavnika njemačkog i 129 za razrednu nastave. Te je izračune Ministarstvo odbacilo, ističući kako nestručno zastupljenu nastavu ima tri puta manji broj učenika od iskazanog. "Praćenjem rezultata rada tih nastavnika utvrdili smo da je njihova nastava bila uglavnom kvalitetna, rezultati dobri, a samo su u manjem broju slučajeva zabilježeni slabiji rezultati", rekao je Jeneš. Ministarstvo drži neistinitima i tvrdnje da engleski u nekim slučajevima predaju konobari i kuhari koji su duže plovili na brodovima. "Ni jedan takav primjer nam nije poznat, niti je moguć. Vjerojatno se radi o nekoj asistenciji ili kraćoj zamjeni na nastavnim vježbama 'iz francuske i njemačke terminologije u kuharstvu i slastičarstvu'", ističe Janeš. Podnaslov: Bez promjene uvjeta rada neće se problem riješiti Upitan što Ministarstvo radi da prevlada problem nestručne nastave, Janeš odgovara da surađuje s Ministarstvom znanosti i sveučilištima kako bi se povećale upisne kvote za deficitarne nastavničke struke. "Uz to, u nekim je županijama i na sveučilištima dana prednost stipendiranju studenata nastavničkih fakulteta, ali sve to nije dovoljno bez promjena uvjeta rada u školstvu", poručuje Janeš. Iako u Ministarstvu tvrde da se vodi osmišljena kadrovska politika i konkretna briga za osiguravanje zamjena za nastavnike koji odlaze, u većinskom srednjoškolskom sindikatu drže da hrvatsko školstvo ove godine kroči u duboku kadrovsku krizu. Vesna Kanižaj, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, ističe da školstvu predstoji odlazak u mirovinu oko tri tisuće profesora, negativna selekcija na fakultetima i "bijeg" iz potplaćenog školstva onih koji to mogu. Školski sindikati, stoga, poručuju prosvjetnim vlastima i Vladi da što prije predlože "sanaciju" hrvatskoga školstva, otvore saborsku raspravu o tome i izrade koncepciju razvoja školstva. Mateja Burgund (Hina) mb mc