SZ-NATEZANJE U BRUXELLESU-13. I.

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 13. I. 1999. Nedostojno natezanje oko visokih položaja u Bruxellesu "Ako u četvrtak uspije glasovanje o nepovjerenju u europskom parlamentu, neće pasti samo povjerenstvo EU-a, nego i mukotrpno postignut kompromis. Taj kompromis ima ime: Jacques Santer. Predsjednik povjerenstva imenovan je 1994. tek poslije ponižavajućeg cjenkanja vlada država EU-a. Tada je zapravo Delorsa trebao naslijediti nizozemski premijer Lubbers. No zaustavio ga je savezni kancelar Kohl. Za predsjednika povjerenstva htio je belgijskog premijera Dehaena, što pak nije odgovaralo Velikoj Britaniji. Na posljetku su nevoljko pristali na Luxemburžanina Santera. On je na glasu kao posredni, pasivni predsjednik povjerenstva - baš kao kompromisno rješenje. I izbor povjerenika često je popraćen silovitim natezanjem - u njihovu primjeru na državnoj razini. Dok predsjednika jednoglasno moraju odabrati šefovi država i vlada, povjerenike imenuju vlade. Velike države Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija i Španjolska imaju po dva povjerenika, ostale po jednog. Jako dobro plaćena mjesta u Bruxellesu rado se koriste kao mjesto izgona. Ta mjesta su poželjna. Tako se CDU i SPD svađaju oko toga, iako postoji usmeni dogovor po kojemu vlada i oporba imenuju po jednog povjerenika. Povjerenstvo je zaslužilo dostojniji postupak izbora. Jer sa svojih je 17 tisuća suradnika najvažnija nadnacionalna institucija EU-a. Slovi kao 'motor' europskog ujedinjenja i 'čuvar osnivačkih sporazuma'. Tako ima pravo predlaganja u zakonodavnim postupcima, nadzire pridržavanje prava zajednice, provodi zaključke ministarskoga vijeća i predlaže proračun. Njegov predsjednik predstavlja EU. Sporazum iz Amsterdama, koji bi trebao stupiti na snagu još ove godine, predviđa u buduće jaču demokratsku legitimaciju povjerenstva. Do sada je europski parlament mogao samo jednoglasno prihvatiti ili odbiti povjerenstvo. Sada se uvodi dvostupanjski postupak: najprije parlament odlučuje o predsjedniku povjerenstva kojega predlaže Vijeće Europe. Ako ga prihvati, zemlje članice biraju povjerenike u sporazumu s imenovanim šefom povjerenstva. On tako dobiva pravo suodlučivanja u izboru svojih kolega. Nakon toga parlament odlučuje još jedanput: ovaj put o cijelom povjerenstvu od 20 članova. Glasovanje o pojedinim povjerenicima nije predviđeno, niti kod zahtjeva za izglasavanje nepovjerenja. Ako amsterdamski sporazum stupi na snagu pravodobno, novi će se postupak primijeniti već ove godine. Jer u siječnju 2000. istječe mandat sadašnjega povjerenstva. Isto bi vrijedilo i za sljedeće povjerenstvo ako uspije izglasavanje nepovjerenja. Stoga će se šefovi država i vlada u svakom slučaju morati dogovoriti glede novog šefa povjerenstva za idućih pet godina. Kao mogući nasljednici Santera spomenuti su Kohl, Lafontaine, bivši španjolski premijer Gonzales ili bivši talijanski premijer Prodi. Profesor gospodarstva bi kao lijevi kršćanski demokrat mogao imati dobre izglede, jer bi bio prihvatljiv svim taborima. Dok je Italiju doveo do euro-zrelosti, Prodi je dokazao da uspješno može svladati sve reforme. No do sada nije pokazao zanimanje za taj posao. Prodi zna: tko prerano uđe u igru, već je izgubio" - zaključuje Stefan Ulrich.