ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Riječki brodar Jadrolinija prošle je +godine prevezao 5,21 milijun putnika, 3,7 posto više, odnosno 1,42 +milijuna vozila, 10,2 posto više nego preklani, stoji u Izvješću o +Jadrolinijinu poslovanju za
1998. i pripremama za sezonu 1999.
ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Riječki brodar Jadrolinija prošle je
godine prevezao 5,21 milijun putnika, 3,7 posto više, odnosno 1,42
milijuna vozila, 10,2 posto više nego preklani, stoji u Izvješću o
Jadrolinijinu poslovanju za 1998. i pripremama za sezonu 1999. #L#
Povećanju njezina prometa pridonio je vrlo živ turistički promet
tijekom glavne turističke sezone, osobito na lokalnim linijama.
Polovinu prometa Jadrolinija ostvaruje u ljetnim mjesecima, što
njezinu poslovanju, zbog visokih troškova održavanja linijskog
prijevoza tijekom cijele godine, daje obilježja nerentabilnosti.
Održavanje sustava pomorskog putničkog linijskog prijevoza između
kopna i otoka, te njegova obnova i razvoj, iznimno su važni za
razvoj otočnog gospodarstva, posebice turizma. Stoga je hrvatska
Vlada donijela Program obnove i razvoja putničke flote od 1996. do
2000., kojim je predviđena izgradnja, tj. nabava 22 broda, te
istodobni rashod 19 brodova. Dosad su izgrađena tri trajekta
kapaciteta 36 vozila i 150 putnika, a nabavljeno je i osam brodova
za druge namjene.
Sada Jadrolinija u svojem sastavu ima 48 brodova prosječne starosti
20,7 godina, što je gotovo osam godina manje nego prije realizacije
programa, čime se potpuno približila svjetskom prosjeku.
Za predstojeću je turističku sezonu Jadrolinija pripremila i neke
novosti, ponajprije na brzim i međunarodnim linijama.
Predsezona počinje 18. lipnja s četiri polaska na tjedan iz Rijeke
prema Dubrovniku. Svaki dan će na dužobalnoj liniji iz Rijeke
prometovati od 3. srpnja do 11. rujna. Iz Rijeke za Split i Stari
Grad bit će u sezoni šest polazaka na tjedan, za Dubrovnik pet, a za
Zadar tri. I ove će sezone brod na dužobalnoj liniji pristajati na
otocima Rabu, Dugom otoku, Hvaru, Visu, Korčuli i Mljetu.
Međunarodne će linije povezivati Hrvatsku s Italijom i Grčkom
najmanje jedanput na tjedan, pri čemu Split i Anconu četiri puta na
tjedan, a Anconu i Zadar sedam puta na tjedan.
Cijene ostaju na prošlogodišnjoj razini, a primjenjivat će se
tarifa za nisku i visoku sezonu. Kod kupnje povratne karte na brzim
i međunarodnim linijama odobravat će se popust od 20 posto. Na
lokalinim će se linijama tarifa visoke sezone primjenjivati od 9.
srpnja do 29. kolovoza svaki dan, čime Jadrolinija ukida popust
koji je lani vrijedio radnim danima. Uz to, od 28. svibnja osobna će
vozila biti svrstana u jednu kategoriju cijena. Otočno
stanovništvo, naglašava poslovodstvo toga prijevoznika, u sezoni
zadržava sve izvansezonske popuste.
Novosti ima i kad je riječ o trajektnim linijama. Uvest će se dva
nova trajekta kapaciteta 70 do 80 vozila na linijama Brestova-
Porozina i Merag-Valbiska. Time će biti omogućeno uvođenje još
jednog, četvrtog trajekta na liniji Prizna-Žigljen. Na zadarskom i
šibenskom plovnom području najveće su izmjene planirane u sastavu
flote, čime će se povećati ukupni prijevozni kapacitet. Na
splitskom i dubrovačkom području jedina se promjena odnosi na otok
Vis, gdje će se u sezoni petkom biti tri, umjesto dosadašnja dva
putovanja.
Povećat će se kapaciteti na redovnim linijama splitsko-dubrovačkog
okružja. U splitskom okružju plovit će trajekt Petar Hektorović
kapaciteta 120 vozila i 900 putnika, što će pridonijeti boljoj
povezanosti otoka s kopnom. Tri broda većeg standarda i kapaciteta
- Istra, Lastovo i Petar Hektorović, bolje bi i kvalitetnije
povezala udaljenije otoke, Lastovo, Korčulu, Vis i Hvar s kopnom, a
trajekt Vis mogao bi cijelu godinu ploviti na liniji Dubrovnik-
Sobra.
Talijanskim će turistima brži dolazak na hrvatske otoke omogućiti
plovidba katamaranom Adriana, koji će povezivati otoke Brač, Hvar,
Vis, Korčulu i Lastovo sa Splitom, odnosno Pescarom i Giulianovom.
Srednjodalmatisnke otoke sa Splitom povezivat će hidrokrilac
petkom, subotom, nedjeljom i ponedjeljkom, a katamaran Silba dva
puta na tjedan polazit će za Anconu, jedanput iz Zadra i Malog
Lošinja.
(Hina) sab vel