GS: VIŠE OD 5 MLRD KN ZA IZGRADNJU AUTOCESTE RIJEKA-ZAGREB

ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Dioničko društvo Autocesta Rijeka- Zagreb, koje je hrvatska Vlada zadužila za upravljanje i izgradnju istoimene autoceste, u realizaciju je tog projekta ušlo s četiri domaća izvođača - tvrtkama Hidroelektra, Industrogradnja, Konstruktor i Viadukt, te dvjema inozemnim kompanijama, francuskim graditeljem Spie Batignolles i austrijskim Ilbau. Financiranje samog početka radova na projektu, u cijelosti vrijednom više od pet milijardi kuna, omogućeno je pomoću kredita koji su dobiveni od inozemnih komercijalnih banaka, objavljeno je iz tog dioničkog društva.#L# Kako bi se zatvorila financijska konstrukcija cjelokupnog projekta, završno financiranje ponuđeno je Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) te Svjetskoj banci, čijim bi se dugoročnim kreditima vraćali krediti komercijalnih banaka. Društvo Autocesta Rijeka-Zagreb pritom bi taj zajam otplaćivalo iz svojih redovitih prihoda. Prema riječima poslovodstva tog dioničkog društva spomenute međunarodne financijske institucije načelno su tom projektu dale zeleno svjetlo. No, kako kažu u hrvatskom Uredu Svjetske banke, njihova službena odluka još nije donijeta. Ukupna duljina izgrađene Autoceste Rijeka-Zagreb prema projektima će iznositi 148,45 kilometara. Izgradnja je podijeljena u dvije faze. Do sada je izgrađeno 87,62 kilometara ili 59 posto prve faze projekta, koja bi trebala biti dovršena do 2000. povezujući autocestom Karlovac i Vukovu Goricu te poluautocestom Bosiljevo i Kupjak preko Vrbovskog. Završetak druge faze izgradnje, koja obuhvaća dogradnju poluautocesta u autocestu na šest dionica od Kikovice do Bosiljeva, očekuje se u 2008. godini, rekao je u razgovoru za Hinu direktor tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb Ivan Prgomet. "Cilj je Društva u što kraćem roku izgraditi prvu fazu, znači povezati autocestom i poluautocestom Rijeku i Zagreb te da uspijemo u konačnici otplatiti dug iz vlastitih prihoda. U prvo vrijeme prioritet nije ostvarenje profita kao neposredne tvrtkine koristi, već je prioritet društvena korist, ali tako da interna stopa rentabilnosti bude na razini kamatnih stopa na korištene kredite", izjavio je Prgomet. Inozemnim partnerima, koji će obaviti 30 posto posla, omogućen je ulazak u realizaciju skupog i složenog projekta izgradnje navedene autoceste da bi se privukao strani kapital. Prema mišljenju Prgometa, većina domaćih graditeljskih tvrtki u proteklih nekoliko godina nije radila gotovo ništa ili vrlo malo, grcali su u vlastitim problemima, bilance im nisu sjajne, pa strane komercijalne banke s njima ne žele izravno ulaziti u posao. Stoga je na lanjskom međunarodnom natječaju ta tvrtka za gradnju tunela na dionici Kupjak-Vrbovsko izabrala francusku graditeljsku kompaniju Spie Batignolles, što je nedavno dovelo i do okončanja financijske strane ugovora o izvedbi navedenih radova i s nekolicinom francuskih banaka. Istodobno, odobreni su i krediti njemačkih banaka u visini od 150 milijuna njemačkih maraka, rekao je Prgomet. Autocesta Rijeka-Zagreb dio je cestovnog pravca Budimpešta- Varaždin-Zagreb-Rijeka, okarakteriziranog kao europski pravac E-65, koji povezuje zemlje srednje Europe s Lukom Rijeka, a preko nje sa zemljama Mediterana i Bliskog istoka. Pored europskog značenja, ta prometnica ima i osobitu važnost u cestovnoj mreži Republike Hrvatske, gdje je kategorizirana kao državna cesta D-3. Iz zagrebačkog prometnog čvorišta raspoređuju se cestovni tokovi prema najvećim industrijsko-lučkim i urbanim središtima hrvatskoga Jadrana, koji su ujedno i važni turistički i tranzitni punktovi, tako da navedena prometnica, prema ocjeni mnogih stručnjaka, predstavlja ključni spoj kontinentalnog i pomorskog dijela Hrvatske. Prema Prijedlogu strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske proizlazi da bi do godine 2005. bilo otprilike 400 km novih cesta, do 2013. 557 km i do 2021. 762 km cesta. Uz već sada izgrađenih 475 km, 2005. godine u prometu bi bilo 875 km novih autocesta, poluautocesta i brzih cesta, 2013. godine 1432 km, a 2021. godine 2194 km takvih cesta. Domagoj Juričić (Hina) dju sbo