ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Hrvatska elektroprivreda (HEP) +poziva sve dužnike, i kućanstva i gospodarstvenike, da se što prije +jave u distributivne centre diljem Hrvatske, kako bi dogovorili +obročno plaćanje duga za potrošenu
električnu energiju. Odmah će +morati platiti jedino dospjelu mjesečnu ratu, izjavio je za Hinu +član Uprave i direktor Direkcije za distribuciju električne +energije HEP-a Dasenko Baldasari. Napominje kako je cilj HEP-a +naplata potrošene struje od potrošača, a ne iskapčanje.
ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Hrvatska elektroprivreda (HEP)
poziva sve dužnike, i kućanstva i gospodarstvenike, da se što prije
jave u distributivne centre diljem Hrvatske, kako bi dogovorili
obročno plaćanje duga za potrošenu električnu energiju. Odmah će
morati platiti jedino dospjelu mjesečnu ratu, izjavio je za Hinu
član Uprave i direktor Direkcije za distribuciju električne
energije HEP-a Dasenko Baldasari. Napominje kako je cilj HEP-a
naplata potrošene struje od potrošača, a ne iskapčanje.#L#
Upravni odbor HEP-a na sutrašnjoj bi sjednici trebao prihvatiti
program provođenja akcije podmirenja dugovanja, a izostane li
odaziv potrošača-dužnika, HEP će, kaže Baldasari, biti prisiljen
ponovno posegnuti za nepopularnom mjerom prisilnog iskapčanja,
koja je bila prekinuta tijekom blagdana. Prisilno iskapčanje počet
će od 18. siječnja, najavljuje Baldasari napominjući da dužnici dug
nisu izmirili u razdoblju božićno-novogodišnjih blagdana. Iznio je
i podatak da je prosječna mjesečna rata za električnu energiju za
kućanstva oko 113 kuna.
Ukupan dug HEP-u dosegnuo je 1,2 milijardu kuna, čime je ugroženo
njihovo poslovanje, pa je 27. studenoga HEP krenuo s prisilnim
iskapčanjima. Kućanstva su dugovala više od 300 milijuna kuna,
gospodarstvenici čak 600 milijuna kuna, javna rasvjeta 112
milijuna kuna, a ostali se dio duga odnosio na vodoprivredu i
korisnike državnog proračuna. Nakon akcije iskapčanja, dug je
smanjen i sada kućanstva duguju oko 250 milijuna kuna, a
gospodarstvenici 587 milijuna kuna. Od 587 milijuna dugovanja
gospodarstvenika čak 215 milijuna odnosi se na 30 najvećih dužnika
- Dalmaciju Dugi Rat koja duguje 33 milijuna kuna, Javnu rasvjetu
Pula (22 milijuna kuna), Varteks (11 milijuna kuna), Hrvatske
željeznice (10 milijuna kuna), Plivu (8,6 milijuna kuna), Polimere
(7,5 milijuna kuna), a Zagrebački električni tramvaj duguje 7
milijuna kuna.
Najvažnija aktivnost HEP-a u 1999., ističe Baldasari, uvođenje je
reda na području distribucije, smanjenje gubitaka i povećanje
naplate. Od osiguranih sredstava, HEP će u ovoj godini, prema
planovima, moći završiti sve započete poslove, ali "neće moći
započeti niti jedan novi posao". Baldasari stoga 1999. najavljuje
godinom prodaje.
Dio gubitaka HEP-a, pojasnio je Baldasari, uzrokovan je tehničkim
problemima a veći dio otpada na neovlaštenu potrošnju električne
energije - krađu struje. Izgradnja mreže, priključak na struju
stanova invalida domovinskog rata i dalje ostaje zadaća HEP-a.
Zbog vlastite likvidnosti i boljeg poslovanja HEP će nastojati da
svoja dugovanja naplati u roku od 30 dana, najviše do 70 dana.
Baldasari napominje da o poslovanju HEP-a, koji je veliki kupac
materijala i usluga ovisi i poslovanje niza hrvatskih tvrtki.
Napomenuo je kako je desetak tvrtki-dužnika uvršteno u vladin
sanacijski program, a sa ministarstvima obrane i zdravstva privode
se kraju dogovoreni načini vraćanja duga.
U Hrvatskoj je oko dva milijuna potrošača električne energije, od
kojih je u mreži visokog napona 1.870, a svi ostali su na niskom
naponu, gdje se potrošnja sve više povećava. Dok je 1990. 38 posto
kućanstva bilo na nisko-naponskoj mreži, sada na kućanstva otpada
više od 50 posto korištenja te mreže. Na kućanstva otpada 1,78
milijuna mjernih mjesta, 160.000 na obrtnike te mala i srednja
poduzeća, a 14.000 mjernih mjesta otpada na javnu rasvjetu. Razlog
padu iskorištenja visoko-naponske mreže, Baldasari vidi u
smanjenju broja i opsega proizvodnje velikih giganata.
(Hina) bma db