PREGOVARAČKI ADUT NE KRŠKO OBILJEŽIO ODNOSE HRVATSKE I SLOVENIJE

piše: Luka Fiamengo, stalni izvjestitelj iz Ljubljane LJUBLJANA, 16. prosinca (Hina) - Pregovarački adut zvan nuklearka Krško obilježio je godinu na izmaku kad je riječ o odnosima Hrvatske i Slovenije i smanjio razinu visokih očekivanja diplomata s obje strane, te vedrinu koju u prvim danima siječnja nije pomutio niti obavještajni kombi slovenske vojske, zalutavši kod Dubrave Križovljanske na hrvatski teritorij.#L# Nuklearka Krško uključena je u slovensku i hrvatsku mrežu nakon redovnog godišnjeg remonta krajem svibnja, a nekoliko dana nakon toga, nakon susreta s Matom Granićem na brijunskom sastanku ministara vanjskih poslova Srednjeeuropske inicijative (SEI), Boris Frlec je izjavio da je sva pitanja s Hrvatskom moguće riješiti u kratkom roku i isključio mogućnost uskraćivanja isporuke struje Hrvatskoj. Tadašnje je stajalište Ljubljane bilo da bi takav potez zaoštrio odnose. "Drastične mjere isključujemo iako bi HEP morao podmirivati dugove bez obzira na probleme s likvidnošću", tumačio je tada prvi slovenski diplomat. Krugovi u Ljubljani radikaliziranje u vezi s nuklearkom pripisali su Pučkoj stranci vicepremijera Marjana Podobnika i njezinoj želji da održi nacionalni balans između Drnovšekove vlade i oporbe koja je u to vrijeme počela zahtijevati prijevremene izbore i formiranje tehničkog kabineta. Predsjednik Milan Kučan polovicom se srpnja, nakon nesporazuma oko uzgajališta školjaka u Piranskom zaljevu, zauzeo za kompromisno rješenje pitanja s Hrvatskom. Nekoliko je dana nakon toga nuklearka Krško tužila HEP za 30 milijuna maraka navodnog duga, a idućeg je mjeseca uslijedila i uredba vlade kojom je zajednički energetski objekt proglašen javnim poduzećem u slovenskom vlasništvu. Smirivanje u odnosima i svojevrsnom medijskom ratu oko nuklearke donio je novi raspored susreta na ministarskim razinama i pristajanje Ljubljane da se pitanje nuklearke ipak riješi na suvlasničkom, a ne suinvestitorskom odnosu, što je uvjet za transparentno ulaganje u njezinu obnovu i rješenje pitanja otpada. Potpisivanje sporazuma o nuklearci i ponovno uključivanje dalekovoda prema Hrvatskoj tako bi središnji problem u međudržavnim odnosima u protekloj godini mogli nuklearku od proigranog pregovaračkog aduta jedne strane pretvoriti u katalizator boljih odnosa u koje je uloženo mnogo energije i volje. (Hina) fl dh