SAN FRANCISCO, 9. siječnja (Hina) - Duga je i burna povijest +hrvatskog iseljeništva u SAD, piše Amerikanac hrvatskog podrijetla +Adam S. Eterovich. Uz ino, to potvrđuje i podatak da se upravo +navršava 150 godina otkako je prvi
hrvatski doseljenik Marko +Ragusin stigao u Sacramento. L#L+ Mladi Ragusin stigao je 1849. godine, a listajući isprave iz tog +vremena, Eterovich je ustanovio da je te iste godine u novoj +domovini po prvi put i glasovao. Zanimljivo je da je u glasački +spisak upisan kao Slavonac iz Louisiane. Prateći službene zapise, +Eterovich otkriva da je u San Joseu otvorio saloon, te se oženio +Amerikankom - 1857. rodila im se kćer Perina. Za Ragusinom stigao je +u Sacramento još jedan Hrvat - Martin Rancich, vjerojatno Rančić, +koji je također otvorio saloon, ali i manufakturu za proizvodnju +sode. Nažalost, u to se doba nije mogao prijaviti kao Hrvat, nego +najprije kao Talijan, a onda kao Austrijanac. Eterovich upozorava i +na Paula Vlautina iz Konavala, koji je sredinom 19. stoljeća +zahvaćen "zlatnom groznicom" tražio dragocjeno grumenje u brdima +Amadora. Jedan je od rijetkih koji je imao sreće, napominje +Eterovich, pa je u San Franciscu kupio kavanu i pansion gdje su se +okupili hrvatski doseljenici uglavnom iz Dalmacije. Neko je +vrijeme bio i ravnateljem hrvatske udruge nazvane Hrvatsko-
SAN FRANCISCO, 9. siječnja (Hina) - Duga je i burna povijest
hrvatskog iseljeništva u SAD, piše Amerikanac hrvatskog podrijetla
Adam S. Eterovich. Uz ino, to potvrđuje i podatak da se upravo
navršava 150 godina otkako je prvi hrvatski doseljenik Marko
Ragusin stigao u Sacramento. L#L
Mladi Ragusin stigao je 1849. godine, a listajući isprave iz tog
vremena, Eterovich je ustanovio da je te iste godine u novoj
domovini po prvi put i glasovao. Zanimljivo je da je u glasački
spisak upisan kao Slavonac iz Louisiane. Prateći službene zapise,
Eterovich otkriva da je u San Joseu otvorio saloon, te se oženio
Amerikankom - 1857. rodila im se kćer Perina. Za Ragusinom stigao je
u Sacramento još jedan Hrvat - Martin Rancich, vjerojatno Rančić,
koji je također otvorio saloon, ali i manufakturu za proizvodnju
sode. Nažalost, u to se doba nije mogao prijaviti kao Hrvat, nego
najprije kao Talijan, a onda kao Austrijanac. Eterovich upozorava i
na Paula Vlautina iz Konavala, koji je sredinom 19. stoljeća
zahvaćen "zlatnom groznicom" tražio dragocjeno grumenje u brdima
Amadora. Jedan je od rijetkih koji je imao sreće, napominje
Eterovich, pa je u San Franciscu kupio kavanu i pansion gdje su se
okupili hrvatski doseljenici uglavnom iz Dalmacije. Neko je
vrijeme bio i ravnateljem hrvatske udruge nazvane Hrvatsko-
Slavonsko-Iliričko društvo. Pokopan je na Croatian Cemetery
(Hrvatskom groblju). I posljednja počivališta u SAD, napominje
Eterovich, svjedoče o dugom prisuću hrvatskih doseljenika na
sjevernoameričkom tlu.
(Hina) ld ld