SARAJEVO, 8. siječnja (Hina) - Televizija Federacije Bosne i +Hercegovine mogla bi početi emitirati svoj program već ovog ili +početkom idućeg mjeseca no za njegovo cjelovito uređenje trebat će +još dosta vremena, izjavio je u
Sarajevu za Hinu Robert Gillette, +zamjenik direktora Neovisnog povjerenstva za medije u BiH +(IMC).
SARAJEVO, 8. siječnja (Hina) - Televizija Federacije Bosne i
Hercegovine mogla bi početi emitirati svoj program već ovog ili
početkom idućeg mjeseca no za njegovo cjelovito uređenje trebat će
još dosta vremena, izjavio je u Sarajevu za Hinu Robert Gillette,
zamjenik direktora Neovisnog povjerenstva za medije u BiH
(IMC).#L#
"Mi u sadašnjoj fazi pokušavamo pomoći kako bi se uspostavila što
bolja suradnja između RTV BiH i tvrtke 'Erotel' i postigao konačan
dogovor oko uspostave federalne TV", rekao je Gillette koji u
okviru IMC-a predvodi i odjel ovlašten za dodjelu licenci za
emitiranje programa elektronskim medijima u BiH.
IMC je početkom prosinca prošle godine objavio kako će sve radio i
televizijske postaje u BiH, ukoliko žele nastaviti rad, od ovog
tijela morati zatražiti dodjelu odgovarajuće licence i to do 28.
veljače.
Ovakva odluka donesena je s ciljem uvođenja reda među elektronskim
medijima u BiH, jer na državnoj razini od potpisivanja Daytona među
tri etničke zajednice nije bilo nikakve suradnje u ovoj oblasti.
Prema evidenciji koju je ustrojio IMC, u BiH trenutačno djeluje
nekih 280 radio i televizijskih kuća.
Na adrese njih oko 200 već su poslani odgovarajući upitnici, a
tridesetak takvih kuća do danas ih je ispunilo i vratilo IMC-u.
"Mislimo kako je desetak posto medija za koje smo čuli u međuvremenu
prestalo postojati a otprilike isto toliko do sada s nama nije uopće
komuniciralo", kazao je Gillette.
Samo jedna radio postaja i to iz Republike Srpske izrijekom je
odbila kontaktirati sa IMC-jem s obrazloženjem da "ne priznaje
njene ovlasti".
Gillette drži kako bi do travnja mogao biti završen najveći dio
posla oko izdavanja licenci. Mediji koji je ne zatraže ili
eventualno ne dobiju morat će prekinuti svoj rad.
Iako nigdje nije izravno postavljen, 28. veljače pojavljuje se i
kao logični rok do kojega treba profunkcionirati federalna TV a
time i prestati reemitiranje programa Hrvatske radio-televizije
(HRT) preko predajnika smještenih na teritoriju BiH.
U razgovorima koji se o tome vode Ured Visokog predstavnika obavlja
političke konzultacije, a IMC pruža neku vrst "dobrih usluga" i
tehničkih savjeta.
"U proteklih nekoliko tjedana bilo je nešto manje aktivnosti s
obje zainteresirane strane no očekujemo kako će uskoro uslijediti
nova inicijativa od strane RTV BiH", rekao je Gillette.
On drži kako bi bilo poželjno da se u pregovore s hrvatske strane
uključe i druge hrvatske RTV postaje iz BiH, a ne samo "Erotel" jer
je rječ o pitanjima za koje bi one morale biti životno
zainteresirane.
"Reemitiranje HRT-a u BiH u jednom je trenutku bilo logično zbog
potreba hrvatske zajednice za programom koji bi zadovoljavao njene
interese što RTV BiH nije mogla ili htjela napraviti. Sada je to
međutim smetnja razvitku hrvatskih medija u BiH i njihovu tržišnom
poslovanju i zato je potrebno uspostaviti federalnu TV", ocjenjuje
Gillette.
HRT bi, po njegovim rječima, i u tome mogao sudjelovati, primjerice
kroz razmjenu programa.
Gillette drži kako trenutačne pregovore najviše opterećuju
problemi dizajniranja programa, posebice informativnih emisija,
ali i financiranje, jer "TV predstavlja skupi i komplicirani
projekt".
Zamjenik direktora IMC-a međutim upozorava kako "Erotel" ulaže
prevelike napore ne bi li zadržao status quo. Gillette kaže kako je
takav odnos nerazumljiv jer uspostava federalne TV i "Erotel"-u
nudi mogućnost značajne zarade, primjerice kroz iznajmljivanje
predajnika kojima trenutačno upravlja.
Za ili protiv nacionalnih kanala ipak je najozbiljnije pitanje za
koje još nema kompromisnog rješenja.
"Nedvojbeno je da hrvatsko političko vodstvo želi nacionalne
kanale. Mi međutim mislimo kako to ne bi bilo od pomoći niti je
potrebno. Ovdje nitko ne treba televiziju koja bi poticala
'aparthaid' nego takvu koja bi služila legitimnim interesima svih
zajednica", rekao je Gillette.
Belgijski i švicarski model javnih televizija, što je često
pominjano tijekom dosadašnjih pregovora, u IMC-u ne smatraju
primjerenim BiH, jer je rječ o programima na potpuno različitim
jezicima i državama koje su dovoljno bogate da to mogu
financirati.
Javne televizije, ističe Gillette, u konačnici će i u BiH biti samo
dio medijske slike. Ona će svakako biti upotpunjena i komercijalnim
TV postajama kroz koje je opet moguće promicati različita
stajališta i interese.
(Hina) rm dh