SARAJEVO, 9. prosinca (Hina) - Svi elektronski mediji koji svoj +program emitiraju na teritoriju Bosne i Hercegovine morat će do +kraja veljače sljedeće godine zatražiti posebnu dozvolu za +nastavak te djelatnosti koju je ovlašteno
dodjeljivati Neovisno +povjerenstvo za medije (IMC) uspostavljeno odlukom visokog +predstavnika Carlosa Westendorpa.
SARAJEVO, 9. prosinca (Hina) - Svi elektronski mediji koji svoj
program emitiraju na teritoriju Bosne i Hercegovine morat će do
kraja veljače sljedeće godine zatražiti posebnu dozvolu za
nastavak te djelatnosti koju je ovlašteno dodjeljivati Neovisno
povjerenstvo za medije (IMC) uspostavljeno odlukom visokog
predstavnika Carlosa Westendorpa.#L#
Zamjenik direktora Povjerenstva i voditelj njegova odjela za
dodjelu licenci Robert Gilette izjavio je u srijedu u Sarajevu kako
će sve dozvole koje to tijelo izda zapravo značiti obvezujući
ugovor s jasno definiranim uvjetima za profesionalno emitiranje
programa.
"Izdavanje dozvola i reguliranje rada radijskih i televizijskih
kuća na profesionalan i demokratski način predstavlja jednu od
temeljnih zadaća u izgradnji demokratskih institucija u post-
komunističkim društvima", rekao je Gilette na konferenciji za
novinstvo.
Neovisno povjerenstvo za medije nakon četvoromjesečnog rada
utvrdilo je da u BiH djeluje 280 radijskih i televizijskih postaja,
pri čemu mnoge od njih emitiraju program s neprimjerenom opremom
ili uz nepoštivanje minimuma profesionalnih standarda.
Prema postojećim procjenama, samo 20 od 80 TV kuća iz BiH imaju
značajniji broj gledatelja.
U BiH nema jedinstvenog regulatornog tijela koje bi se bavilo
dodjelom frekvencija za emitiranje radijskih i TV programa što je
prouzročilo kaotično stanje na tom planu.
Odlukom visokog predstavnika, IMC je je dobio ovlasti urediti
pitanje raspodjele frekvencija kao javnog dobra s nakanom da se to
tijelo pretvori u stalnu državnu instituciju koju bi vodili mjesni
stručnjaci.
Dozvole koje će se izdavati u prvom razdoblju vrijedit će šest
mjeseci i neće se naplaćivati, a za višegodišnje licence koje će se
dodjeljivati nakon toga mediji će plaćati pristojbu od 1.000 do
5.000 maraka, ovisno o tome koliko dio BiH kane pokrivati.
Pravilima za dodjelu licenci predviđeno je kako je ne može dobiti
niti jedna kuća koju vodi osoba osumnjičena za ratne zločine.
Prema riječima Roberta Giletta, postupkom licenciranja također se
želi osigurati da radio ili televizija koje koriste javni spektar
frekvencija prestanu biti sredstvo političke promidžbe.
Na pitanje kako će se regulirati emitiranje programa Hrvatske
radio-televizije (HRT) te Radio-televizije Srbije (RTS) na
teritoriju BiH, Robert Gilette je potvrdio kako i oni moraju
zatražiti licence.
"Mi razumijemo potrebu hrvatske zajednice u BiH za reemitiranjem
programa HRT-a, no ako se to čini masovno kao sada, više će štetiti
nego koristiti bosanskim Hrvatima", rekao je Gilette.
Prema njegovim riječima, usmjeravanjem svih potencijala na
reemitiranje programa iz Hrvatske ometa se razvitak radio i
televizijskih kuća koje bi u BiH mogle proizvoditi program na
hrvatskom jeziku.
"Vrijeme je da hrvatska Vlada razmisli o drugačijem načinu pomoći
medijima u BiH", rekao je Gilette, sugerirajući kao mogućnost
izravnu suradnju HRT sa RTV BiH.
On je istaknuo kako IMC zadržava pravo da odbije izdati dozvolu za
rad medija u BiH koji financira neka inozemna vlada.
(Hina) rm rb