IZBOR IZ HRVATSKOGA TISKA 24. PROSINCA

HNA0034 4 UP 750 Hina Opći servis IZBOR IZ HRVATSKOGA TISKA 24. PROSINCA SLOBODNA DALMACIJA: Hrvatska vraća srpske dugove?! U kolumni 'Ad hoc' Josip Jović komentira pregovore u Ženevi i piše kako se njima "Hrvatima namjenjuje točno onoliko prostora koliko ih ima, Srbima petnaestak posto više (!), a Muslimanima desetak posto manje". Uz tvrdnju kako se Hrvatima više nema što oduzeti, a da je, ipak, hrvatska pregovaračka pozicija "u znaku stalnog popuštanja", Jović u nastavku piše: "Oni su poslušali nimalo neutralnoga lorda i, naravno, ovaj put progutali knedlu. Ispalo je da vraćaju tuđe dugove. Hrvati nisu ništa osvojili, prema tome nemaju što ni vraćati ni praviti ustupke". Navodeći neke od ponuđenih hrvatskih ustupaka (Jajce, Vakuf, razgovori o Prevlaci, Bugojno, potpisivanje podjele Sarajeva) Jović piše: "Hrvatska se, pored svega, upušta u razgovore o Bosni neovisno o sudbini okupiranoga dijela Hrvatske, umjesto da to prepusti, bar formalno, Hrvatima susjedne države. Ako se već Miloševiću izlazi naruku u njegovoj bosanskoj politici, zašto se od njega ne traži ultimativno prethodno priznanje Hrvatske u njezinim međunarodno priznatim granicama i odustajanje od vojno-gospodarske potpore pobunjenicima?". Osvrćući se na ponašanje mirovnih posrednika u pogledu zahtjeva svih zainteresiranih strana Jović piše: "Dok Izetbegović traži ono što nije njegovo (Neum), ima njihovo razumijevanje, a kad traži ono što je njegovo (istočna Bosna), toga razumijevanja nema, jer se, valjda, Europa boji da bi Srbija mogla biti oslabljena eventualnim spajanjem Sandžaka i muslimanske Bosne, odnosno Albanije i Kosova. A to što bi Hrvatska bila oslabljena cijepanjem njezine obale na dva ili tri dijela to se ionako priželjkuje. Sve ovdje iznesene konstatacije treba ipak uzeti s pričuvom koju nameće mogućnost eventualnih dogovora o kojima se javno ništa ne zna", upozorava Jović i nastavlja: "Inače, čini se da je došlo vrijeme kada hrvatska diplomacija i obrana moraju okrenuti ploču. Hrvatska država mora ponajprije ili u paketu, a nikako naknadno, rješavati pitanje svojih okupiranih područja". Ocjenjuje da "prema Muslimanima valja prestati izigravati velikodušnost", a "ugroženim hrvatskim područjima sasvim otvoreno i bez obzira na posljedice pružiti svu potrebnu vojnu pomoć" i u zaključku piše: "Za ovakvu vanjsku politiku valja postaviti odgovarajućeg ministra, uza sve poštovanje prema mudrome, ali nedovoljno agresivnome Mati Graniću. U ovome trenutku trebao bi nam ponovno netko poput Zvonimira Šeparovića ili Slobodana Langa. Ovaj posljednji se zadnjih dana, mislim i ne hoteći, sam dostatno uvjerljivo nametnuo". VJESNIK: Da nema vlasti "demokrati" bi i hapsili "Hrvatski tisak doima se poput karikiranoga Hyde Parka, poput govornice s koje svatko viče što mu se prohtije... a svejedno stoji krika dežurnih "demokrata" da u Republici Hrvatskoj demokratskoga tiska nema," piše Dubravko Horvatić. "U Hrvatskoj je, iako je u ratu, dopušteno nažalost i ono što ni u jednoj državi, pa bila ona u ratu ili miru, nije dopušteno: pogrdno etiketiranje i izrugivanje i rodoljublja i domoljublja kao nekakvih relikata primitivnoga društva. (...) Protimba destruiranju hrvatske kulture i hrvatske države proglašava se u hrvatskom tisku ili udvorništvom ili ulagivanjem vladajućoj stranci," upozorava Horvatić. "Ako se onaj koji se protivi razornom djelovanju u hrvatskoj kulturi, te destruiranju hrvatske države 'ulaguje vladajućoj stranci' i piše 'udvorničke tekstove', kome se to onda ulaguju ti 'demokrati' koje svesrdno brane bivši Babićevi i beogradski služaci," pita Horvatić. "Oni koji 'brane' te dežurne 'demokrate' koje nitko ne napada, nego se od njihovih napadaja činjenicama brani, obično iznose nekolike 'argumente' u njihovu obranu. Jedan je od njih taj da je posrijedi 'scenarij' koji 'sliči na nekadašnje'. Pa zar se uopće mogu usporediti prilike iz sedamdesetih i osamdesetih godina, kada nitko od napadanih nije imao nikakve mogućnosti za odgovor, s današnjim prilikama kada su 'napadnutima' otvorene sve govornice unatoč 'ograničenoj slobodi medija', kako ti 'demokrati' kažu. Međuti izravan televizijski dvoboj sa mnom jedan je od čelnih 'demokrata' tri puta odbio trojici urednika...," napominje Horvatić. Kad je riječ o tim 'demokratima' koji su robijali, Horvatić kaže: "to je točno, ali ne treba smetnuti s uma i drugu stranu kolajne: jugoboljševički režim bio je i odveć perfidan a da ne bi znao kako će mu na Zapadu pljeskati kad nekoga osudi zbog hrvatskoga nacionalizma i separatizma, pa je zato i one koji su zalutali u hrvatski nacionalizam 1971. iz praxisovskih ili kojih drugih voda, no iz razloga koji nisu bili nacionalni, sudio zbog hrvatskoga nacionalizma," naglašava Horvatić. Pojedini listovi (Feral Tribune, Arkazin) "koje financira inozemni pokrovitelj koji nije hrvatski državljanin... pod krinkom antiratne kampanje (kao da je Hrvatska agresor!) zapravo neizravno potiču defetizam u napadnutoj i napadanoj zemlji i time neizravno promiču prepuštanje zaposjednutih hrvatskih teritorija neprijatelju." "I zato je borba protiv 'demokrata' borba za demokraciju i borba za Hrvatsku," zaključuje Dubravko Horvatić. (Hina) mc 240725 MET dec 93